Strmoglav pad Crne Gore u poštovanju prava LGBT osoba

Strmoglav pad Crne Gore u poštovanju prava LGBT osoba

Baštrica: Rezultati nijesu brojke već stvarni odraz života

Kontinuirano urušavanje poštovanja LGBT prava u Crnoj Gori potvrđeno je strmoglavim padom zemlje na Duginoj mapi, već treću godinu zaredom. Crna Gora je ove godine pala sa 11. na 21. mjesto u Evropi.

Crna Gora je sa osmog mjesta 2022. godine i 63 odsto bodova, pala na 11. mjesto 2023. godine sa 61 odsto bodova, sve do 21. mjesta ove godine sa samo 48 odsto.

Ovaj strmoglavi pad je direktna posljedica skoro potpunog izostanka posvećenosti države zaštiti prava LGBTIQ osoba.

Miloš Knežević, koordinator u Centru za građansko obrazovanje, ističe da Crna Gora nema Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ+ osoba, kao ključnog nacionalnog dokumenta na nivou politika.

– Posljedično, ni Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava nije uspjelo da obezbijedi kontinuitet u kreiranju javnih politika koje bi predstavljale sistemski odgovor na diskriminaciju prema LGBTIQ+ osobama u crnogorskom društvu – kaže Knežević.

Staša Baštrica, izvršna direktorica Kvir Montenegra, izjavila je za PR centar da rezultati Dugine mape nijesu samo brojke.

– Oni su odraz stvarnih života i iskustava naše zajednice koja se svakodnevno suočava sa diskriminacijom, izolacijom i otvorenim nasiljem. Naši zahtjevi za jednaki tretman i osnovna ljudska prava se kontinuirano ignorišu od strane Skupštine i Vlade. Nedostatak političke volje da se stvari promijene je očigledan i ne možemo više da čekamo da se naše pravo na život bez straha i diskriminacije prizna i zaštiti na adekvatan način – kazala je Baštrica.

INSTITUCIONALNA ĆUTNJA

Istakla je da je potrebna hitna reakcija nadležnih kako bi se osigurala prava i dostojanstvo svih građana Crne Gore, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju ili rodni identitet.

Podsjetila je da, uprkos značajnim naporima civilnog društva, Vlada i Skupština nijesu uspjele da finalizuju tekst zakona o pravnom prepoznavanju roda po osnovu samoodređenja i usvoje ovaj zakon.

Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja je finalizovan krajem marta, ali još nije ni ušao u skupštinsku proceduru, i pored najava.

Kvir Montenegro ističe da je nakon deset godina Crna Gora izgubila i svoju zvaničnu državnu politiku protiv homofobije i transfobije – Strategiju za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba.

Prema Strategiji, zakon o samoodređenju je trebalo da bude usvojen prošle godine. Tim zakonom će osobe čije se rodno samoopredjeljenje razlikuje od biološkoga pola, neće biti diskriminisane i prinuđene da se podvrgavaju sterilizaciji ili promjeni pola ukoliko ne žele, već će same moći da biraju pol u dokumentima i tako budu pravno i administrativno prepoznate.

Crna Gora je prije tri godine usvojila Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, ali još uvijek nije usklađen sa ostalim zakonima i čeka se izmjena 27 zakona i 14 podzakonskih akata.

Na ovaj način LGBTIQ+ osobe imaju samo deklarativna prava, ali ne i realnu mogućnost da ih ostvare.

Dosad je Kvir Montenegro podnijela dvije tužbe protiv države Crne Gore zbog diskriminacije i ćutanja institucija, jer Ministarstvo unutrašnjih poslova već sedam godina odbija da omogući državljanstvo djeci istopolnog para iako su ispunjeni svi zakonski uslovi za to. U ovom slučaju, ombudsman je izdao mišljenje u korist djece i njihovih roditelja.

Problem neadekvatnog procesuiranja slučajeva nasilja i diskriminacije nad LGBT osobama je sve veći. Prijetnje smrću aktivisti Danijelu Kaleziću već dvije godine nijesu adekvatno istražene, a nema dostupnih informacija o aktivnostima relevantnih organa, niti je bilo ko procesuiran.

GOVOR MRŽNJE RASTE

Iz CGO podsjećaju da se govor mržnje od strane predstavnika određenih vjerskih zajednica po pitanju ovog zakona plasira putem medija, čime se otvoreno i negativno utiče na opštu javnost i stavljanje fokusa na stvaranje još većih podjela u društvu.

– Učestali i sve prisutniji govor mržnje na internetu, ali i van njega, blaga kaznena politika, neadekvatno i sporo procesuiranje prijavljenih slučajeva diskriminacije i nasilja stvara duboko nepovjerenje u pravni sistem Crne Gore od strane LGBTIQ+ osoba – smatra Knežević.

I Baštrica upozorava na rastući govor mržnje, ali i na javni linč na društvenim mrežama i određenim televizijama iz regiona koje se emituju u Crnoj Gori. Podsjeća na više fizičkih napada u Podgorici i Baru, zbog čega je Kvir Montenegro kroz besplatnu pravnu podršku pokrenula više postupaka u ovim slučajevima.

– Prava se kontinuirano urušavaju i Crna Gora ne čini ništa konkretno da to zaustavi – zaključak je Kvir Montenegra.

KLERIKALIZACIJA I RADIKALIZACIJA

Knežević ističe da LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori ostaju na marginama, kako društvenog tako i institucionalnog sistema, što usporava njihovu socijalnu integraciju i otežava ostvarivanje osnovnih ljudskih prava.

– I dalje je izražena homo/bi/transfobija, a radikalizacija i klerikalizacija crnogorskog društva snaže rast ovog fenomena – smatra Knežević.

Zbog toga ni mladi u Crnoj Gori nijesu imuni na negativan trend netrpeljivosti prema LGBTIQ+ osobama, opominju rezultati istraživanja CGO-a, koji govore o velikom stepenu socijalne distance mladih prema homoseksualnim parovima, a što direktno ukazuje na prisustvo homofobije među ovom grupacijom.

Knežević ističe da osim mladih i institucije pokazuju zabrinjavajuću nespremnost, nestručnost i neznanje da adekvatno makar pokušaju riješiti ovaj društveni problem.

– Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije ,,Niko ne smije biti zaboravljen: jednakost, sloboda i pravda za sve“ trenutno predstavlja samo daleki ideal za LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori – zaključio je on.

Izvor:Pobjeda

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.