Katnić u prijavi navodi da je Šoškić bio „svjestan svoga djela čije izvršenje je htio, a znao je da je zabranjeno da odustane od optužnog akta, koji je potvrdio Viši sud.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića jer je, kako je naveo, umišljajno spriječio gonjenje počinilaca krivičnog djela u slučaju Zapad banke i to nakon potvrđivanja optužnice, kada je svojevoljno odustao od gonjenja ukrajinskih državljana koji su prema optužnici „protivzakonito prisvojili više od milion i po eura“.

Tužilac Šoškić je zastupao optužnicu koju je 7. juna 2022. godine potvrdio Viši sud protiv Zapad Banke sa sjedištem u Podgorici i direktora u banci Oleksandra Kupermana i Dmijtroa Likhote, koji su – kako se navodi u optužnici - uz pomoć Maksima Slutskog zloupotrebom službenog položaja i povjerenja, kompaniji „Svitland Global F.Z.E.“ nanijeli štetu od 1.502.524, 92 eura u korist firme „Ofimmo GMBH“.

FINANSIJSKE MALVERZACIJE

Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva, koju je potpisao Milivoje Katnić, tadašnji prvi čovjek SDT-a, Kuperman i Dmijtroa su kao izvršni direktor za poslove prodaje u inostranstvu i izvršni direktor za poslove podrške poslovanja uz pomoć Slutskog, koji je falsifikovao potpis Svitlane Jemilijanove, direktorke firme „Svitland Global F.Z.E.“, iz depozita ove kompanije prije vremena otplatili i zatvorili kredit kompanije „Ofimmo GMBH“ u iznosu od 1.500.000 eura.

Kredit kompanije „Ofimmo GMBH“ je pokriven iako glavni dužnik nije kasnio sa ratama. Kredit je zatvoren na osnovu, kako se tvrdilo u optužnici, falsifikovane kopije izjave Svitlane Jemelijanove koja je 31. marta 2017. godine u ime „Svitland Global F.Z.E.“ izjavila da Zapad banka može, oročena novčana sredstva njene kompanije u iznosu od 1.500.000 eura, kao i obračunatu kamatu u iznosu od 2.524,92 eura, prenijeti na zatvaranje kredita kompanije „Ofimmo GMBH“ sa sjedištem u Frankfurtu.

Izjavu Jemilijanove Kuperman je istog dana proslijedio resoru za zatvaranje kredita sa inostranim klijentima na čijem čelu se nalazio Dmijtroa koji je naložio službenici da kredit firme „Ofimmo“ zatvori novcem iz depozita ,,Svitland Global“.

DETALJI IZ PRIJAVE

Katnić u prijavi navodi da je Šoškić bio „svjestan svoga djela čije izvršenje je htio, a znao je da je zabranjeno da odustane od optužnog akta, koji je potvrdio Viši sud.

- Tu optužnicu sam lično potpisao i potvrđena je od Višeg suda i u toku glavnog pretresa, iako za to nije bilo opravdanih razloga tužilac odustaje od nje, iako je sve ukazivalo da treba da ostane do kraja pri podignutoj optužnici– naveo je Katnić u prijavi.

Bivši glavni specijalni tužilac, u rukom pisanoj krivičnoj prijavi, objašnjava da se radilo o ukrajinskim državljanima, koji su stekli protivpravnu imovinsku korist više od milion eura, a sve protivno odredbama člana na strani 44 stav 1 i člana 16 ZKP, konstatujući da sve to ima dokumentovano u sudu i tužilaštvu.

Katnić navodi da je osnovno pravo i dužnost državnog tužioca gonjenje učinilaca krivičnih djela i da su dužni da istinito i pravilno utvrđuju činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite i pravilne odluke. Katnić je istakao i da je u tom slučaju jedna ukrajinska državljanka oštećena, te i da je očekivala da joj naši državni organi „priznaju pravo koje joj je bilo oduzeto“.

Krivično gonjenje Zapad banke i njihovih odgovornih osoba je nakon toga preuzeo punomoćnik „Svitland Global“, advokat Lazar Aković, koji je u završnoj riječi ostao kod svojih podnesaka i zatražio od suda da ih oglasi krivim i kazni po zakonu.

DONOŠENJE I OBARANJE PRESUDA

U slučaju Zapad Banke Viši sud je 29. maja 2023. godine donio prvu oslobađajuću presudu koju je izrekao sudija Nenad Vujović.

On je tada saopštio da nije nastala šteta za „Svitland Global“, zato što je Zapad banka zatvorila kredit, jer je ova firma bila garant-jemac za kredit koji je firma

„Ofimmo“ uzela kod banke. Sudija je dodao i da je banka bila čak obavezna da zatvori kredit jer je „Ofimmo“ kasnila sa otplatom krdita.

Međutim, Apelacioni sud je 1. marta 2024. godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda kojom su Kuperman, Likota i Zapad banka oslobođeni optužbe.

Tada je Apelacioni sud konstatovao da je presuda „zahvaćena bitnim povredama odredbi krivičnog postupka“. Naveli su i da je izreka presude protivrječna razlozima presude, dok su dati razlozi o odlučnim činjenicama potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni“. Objasnili su i da su nejasni razlozi prvostepenog suda u dijelu izostanka obaveza Zapad banke da obavijesti jemca da glavni dužnik nije u mogućnosti da ispuni svoju obavezu.

Viši sud je nedavno ponovo donio oslobađajuću presudu, ali je advokat Aković izjavio žalbu na tu odluku. Aković, koji je preuzeo gonjenje protiv direktora u svojim podnescima, ukazao je na nazakonite radnje optuženih.

ULOGA TUŽIOCA

Zbog čega i kojim interesima se rukovodio tužilac Šoškić kada je odustao od gonjenja Zapad banke i njenih direktora?

O tome može samo da se nagađa jer se aktuelni vrh Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović nije tim povodom izjašnjavao, niti je, koliko je poznato, preduzimao ikakve radnje da bi to razjasnio.

Nije to jedini slučaj: organizovano ćutanje vrha tužilačke organizacije prati sve Katnićeve krivične prijave i pritužbe na rad postupajućeg tužioca. Priča o ukrajinskim državljanima samo je još jedan u nizu kompromitujućih podataka koje je bivši glavni specijalni tužilac Katnić iznio na račun Šoškića, ali je u ovom slučaju podnio i krivičnu prijavu.

Podsjećamo, u dopunjenoj izjavi, pred Specijalnim državnim tužilaštvom, od 3. maja, Katnić između ostalog iznio je i konkretne podatke koje je od kolega dobio za Šoškića. Naveo je da je čuo da Šoškić bio na platnom spisku Save Grbovića, da mu je kuću na moru ogradio Zoran Ćoćo Bećirović, da je trebalo da bude svjedok u nesreći u kojoj je poginula jedna mlada djevojka, iako je bio udaljen tri kilometra.

To nije sve: Katnić je saopštio i da ima saznanja da je Šoškića na Zlatiboru snimala Dijana Hrkalović, nekadašnja srpska policijska funkcionerka, saradnica ministra Nebojše Stefanovića, kojoj se u Srbiji danas sudi za trgovinu uticajem.

Kakav je uticaj politike, koja je došla na vlast nakon avgusta 2020. godine, na rad aktuelne tužilačke organizacije - može se uočiti i na primjeru zaštite svih sumnjivih poslova koje je tužilac Miloš Šoškić radio, a koje je javnosti otkrio pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.

Umjesto da se zvanično otvori istraga i, nakon otkrivanja istine, eventualno demantuju optužbe koje iznosi Katnić – glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, baš kao i vrhovni državni tužilac Milorad Marković izabrali su taktiku ćutanja i nečinjenja. Kao da se nikada u Crnoj Gori neće svoditi računi svačijeg rada.

Krivično gonjenje Zapad banke i njihovih odgovornih osoba je nakon toga preuzeo punomoćnik „Svitland Global“, advokat Lazar Aković, koji je u završnoj riječi ostao kod svojih podnesaka i zatražio od suda da ih oglasi krivim i kazni po zakonu

Kako je počela istraga

Optužnica u slučaju Zapad banke podignuta je nakon istrage Specijalnog tužilaštva koja je pokrenuta po krivičnoj prijavi Svitlane Jemelijanove protiv više N. N. lica u Zapad banci, a koja je obuhvatala i njenog poslovnog partnera Maksima Slutskog i dvije njemačke firme njegovog ortaka Vladislava Seeva Izrailita.

Tužilaštvo je pokrenulo izviđaj u ovom slučaju i saslušalo više osoba, a cijela priča ima elemente trilera tipičnog za tranzicione zemlje, a u središtu afere je bilo izvlačenje novca iz banaka.

Suština tog posla u kojem je učestvovao Maksim Slutski bila je da firma X pozajmi pare od banke ili kompanije Y. Potom proda svoj dug kompaniji A, ova ga proda kompaniji B i tako od firme do firme, preko ,,poreskih rajeva“ završi u britanskoj kompaniji, vlasništvo vlasnika firme X, kojem ne pada na pamet da vrati kredit, niti da plati porez državi.

Slutski je kao poslovni partner Jemelijanove tražio od nje da njena kompanija „Svitland Global F.Z.E.“ iz Dubaija da garanciju Zapad banci za kredite izgradnje tri hotela i dvije stambene zgrade u Frankfurtu. Jemelijanova je 2015. godine otvorila račun u Zapad banci i do juna 2018. godine nije dolazila u Podgoricu. Ona je u aprilu 2018. godine u neformalnom razgovoru u Beču saznala da su oba kredita naplaćena njenim depozitom.

U junu 2018. godine došla je u Podgoricu i u banci se interesovala za svoj depozit. Banka joj je uručila dio dokumentacije u kojoj se nalazila falsifikovana izjava. Insistirala je od banke da joj saopšte ko im je predao dokument, ali su to odbili, navodi se u prijavi. I tada je krenula afera, kojoj se još ne nazire kraj, ali kojoj mediji, iz nekog razloga, više ne pridaju značaja.

Izvor:POBJEDA