Sa 84 glasa, 19 protiv i 68 uzdržanih Generalna Skupština UN podržala je Rezoluciji o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Među onim državama koje su podržale rezoluciju je i Crna Gora, koja je podnijela dva amandmana koja su se našla u preambuli usvojene Rezolucije. 

Ruski ambasador Vasilij Nebenzja nazvao je glasanje "crnim danom u UN", oštro kritikujući Njemačku koja je incijator rezolucije zajedno sa Ruandom, kao i Holandiju koju je optužio za Srebrenicu. 

Njemačka predstavnica započela je veoma kratko obrazlaganje incijative za usvajnje rezolucije o Srebrenici na Generalnoj Skupštini UN, podsjećanjem na odgvornnost svoje zemlje za prošlost i citirajući da "oni koji se ne sjećanju prošlosti, osuđeni su da je ponavljaju". Kako je navela, veoma je važno sjećanje na genocid u Srebrenici, te da lažni naratvi o tome da je usmjerena protiv određenih nacija nijesu tačni, iako su se počeli širiti. Njemačka predstavnica je pohvalila amandmane Crne Gore, koji su se našli u preambuli i koji su upravo razjasnili tu dilemu, govoreći o individualizaciji krivice. Ona se zahvalila organizacijoma mladih iz Srbije, koje su podržale ovu rezoluciju.  

Pozvala je predstavnike GS UN da podrže ovu rezoluciju. 

Izlaganje je zatim nastavio predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić koji se protivi rezoluciji, uz opasku da nije lako nakon Njemačke, koja je najmoćnija država Evropske unije, započeti obraćanje UN -u. On je pozvao sve da odbace rezoluciju jer je "visoko politizovana".

"Podjele će postati dublje sa ovom rezolucijom" poručio je Vučić. 

"Zašto Njemačka nije počela sa rezolucijima o onome što su oni uradili. Preko milion Srba stradalo je u ratoviima koje je vodila Njemačka, zašto sa tim nijesu počeli. Gazu ovoga puta neću pominjati". Predsjednik Srbije je potom napao Njemačku za stradanja koja je izazvala u Drugom svjetskom ratu dodajući da je samo u tom ratu zbog Njemačke "stradalo 20.000 srpske djece". 

"Zašto ste prijetili onim članicama koje nijesu htjele da podrže rezoluciju, zašto ste im prijetili da će ostati bez ekonomske podrške, da li su to te vrijednosti koje promovišete", upitao je Vučić.

Vučič je podsjetio da je išao u Srebrenicu da se pokloni žrtvama i da je bio napadnut, ali da je i nakon toga, kako je rekao "ispružio svoju ruku". 

Predsjednik Srbije kaže da nije ovdje danas da brani sebe i svoju zemlju "već svijet i međunarodni poredak".

Nakon Vučića govorio je predstavnik Kine, koji je rekao da i pored priznavanja zločna u BIH, kao i njenog teritorijalog suvereniteta, neće podržati usvajanje rezolucije, koja je, kako je rekao predložena "na brzinu".

Predstavnik Namibije je rekao da će njegova zemlja podržati rezoluciju nabrajajući i ostale genocide koji su se dogodili kroz istoriju (proglašene i neproglašene uključujući i Holokaust), napominjući da se jedan od njih ne tako davno dogodio i njegovoj zemlji - Namibiji i da ih sve treba priznati.  

Uslijedila su izlaganja Azerbjedžana, Venecuele, Kube, Nikaragve i Egipta.

Uz ocjenju da se zalažu za ljudska prava i da osuđuju sve zločine, predstavnici Venecule, Kube i Nikaragve su uz raličita obrazloženja, prije svega navodeći duple standarde Zapada prema nekim drugim zločinima, najavili da neće podržati predloženu rezoluciju, dok su Azerbježan i Egipat i pored sličnih kritika na račun Zapada najavili da će podržati usvanje rezolucije koja će omogućiti sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici. Prilikom glasanja će se uzdržati i predstavnik Angole iz straha da bi rezolucija nanijela štetu procesu pomirenja na Zapadnom Balkanu, dok je predstavnik Konga najavio da će glasati protiv.

Nakon što su se ove zemlje oglasile odmah nakon predsjednika Srbije pristupilo se glasanju. Rezolucija je prošla sa 84 glasa za- među njima i Crna Gora.

Nakon glasanja u Generanoj skupštini obratili su se predstavnici Irana, Indonezije, Rusije i Brazila.  

Ruski ambasador u UN-u, Vasilij Nebenzja ocjenio je današnje glasanje kao "crni dan u UN", koji se potom obrušio na predstavnike zapadnih država koje su podržale Rezoluciju. Kritkovao je međunarodni krivični i rezidualni mehanizam zbog procesuiranja samo zločina drugih, a ne i onih počenjenih nad Srbima.  

Predstavnik Ujedinjenih Arapskih Emirata u UN, najavio je da će se uzdražati prilikom glasanja za rezoluciju, iako je obraćanje počeo podsjećanje na Fatmu Mujkićnajmlađu žrtvu genocida koja je sahranjena pored njenog oca u Potočarima. Kako je rekao, žrtve genocida u Srebrenici ne treba politizovati i time podrivati krhki mir na Zapadnom Balkanu. 

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) danas će glasati o rezoluciji o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Inicijatori rezolucije su Njemačka i Ruanda, ali su, prema navodima medija, u formulisanju teksta učestvovale i SAD, Albanija, Bosna i Hercegovina, Čile, Finska, Jordan, Novi Zeland, Turska i druge zemlje.

Sponzori rezolucije su više od 20 država među kojima su i najuticajnije zapadne zemlje poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Italije.

Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić uložio je velike napore da spriječi donošenje rezolucije, ali bezuspješno, a u kampanji su učestvovali i srpski politički akteri iz Crne Gore i BiH te velikodostojnici Srpske pravoslavne crkve (SPC).

U finalnom usaglašenom nacrtu UN Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995., od sedam tačaka se navodi :

Odlučuje se da se 11. jul proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine;
Bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, takođe sa ciljem sjećanja, sprječavanja poricanja i iskrivljavanja kao i pojavu genocida u budućnosti ;
Takođe u potpunosti se osuđuju radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući i one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici;
Naglašava se važnost završetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenog pokopa te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;
Pozivaju se sve države da u potpunosti poštuju svoje obveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;
Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, čime se započinju aktivnosti u pripremi za 30. godišnjice genocida, 2025. godine;
Pozivaju se sve države članice Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebne komemoracija i aktivnosti obilježavanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće edukativne aktivnosti i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.

Crnogorska vlada najavila je da će podržati rezoluciju, ali je odbila da bude kosponzor, što je od njih tražilo više peticija koje su podnijeli nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava, i pojednici iz Crne Gore i regiona.

Istovremeno je vlada podnijela i dva amandmana koji su na kraju završili u preambuli rezolucije. Prvi amandman kaže da je krivična odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocida individualizovana i ne može se pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini. Time je jasno definisano da je odgovornost za genocid individualna, čime je protivnicima rezolucije uskraćen svaki argument za njeno odbacivanje.

Drugi amandman Crne Gore “koji potvrđuje nepovredivost Opšeeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama” redefinisan je s obzirom da se odnosio na “suživot entiteta Bosne i Hercegovine”. Ovaj amandman je “okrenut” i umjesto Dejtona, entiteta i suživota, govori se o “jedinstvu u različitosti Bosne i Hercegovine” – kakvo je vladalo stoljećima i koja postaje glavni moto EU (jedinstvo u različitosti).

Koosponzori rezolucije takođe navode kako usvajanje rezolucije predstavlja ključnu priliku za jedinstvo u odavanju počasti žrtvama i priznavanju ključne uloge međunarodnih sudova u priznavanju genocida u Srebrenici.

Ponavljamo da ovaj prijedlog rezolucije o sjećanju nastoji spajati, a ne dijeliti – navodi se u propartnom pismu i još jednom pozivaju članice da rezoluciju usvoje konsenzusom.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović i član Predsjedništva Željko Komšić sastali su se dan uoči glasanja sa generalnim sekretarom UN Antoniom Gutjerešom (Guterres), dan uoči glasanja, ovcjenjujući da je usvajanje rezolucije značajan civilizacijski iskorak.

Od najave do samog trenutka kada treba da bude razmatrana Rezolucija je izazvala brojne reakcije, posebno burne iz Srbije čiji zvaničnici obijaju rezoluciju uz stvrdnju da ne žele dopustiti da se “srpski narod proglasi genocidnim” iako se to nogdje ne pominje.

U Podgorici je juče održan protest protiv usvajanja rezolicije ispred zgarde Vlade, gdje su prosrpski aktivisti i građani poručili da usvajnje rezolucije može izazavati “sukobe na Balkanu”. Rezoluciji se otvoreno protivi i predsjednik Skupštine Crne Gore, iz prosrpskog i proruskog političkog bloka Andrija Mandić.

Izvor:M PORTAL