Kako je kazao za Radio Crne Gore, kao branilac postupao je u predmetima ratnih zločina poznatim kao deportacije i Morinj.

"Radilo se o veoma složenim, po mnogo čemu kompleksnim krivičnim predmetima, gdje se osim domaćeg zakonodavstva primjenjivalo i međunarodno pravo, brojne konvencije, međunarodni ugovori, rezolucije i slično. Poseban problem bila je dokazna građa čija relevantnost i utemeljenost je bila upitna. Pribavljanjem dokaza od strane Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine bilo bi dodatni podsticaj našem tužilaštvu da izgradi dokaznu osnovu za procesuiranje ratnih zločina, kako onih koje su počinili građani Crne Gore, tako i onih koji su počinjeni prema građanima Crne Gore", kaže Lutovac.

I Milan Radović iz Građanske alijanse ocjenjuje da će korišćenje dokaznog materijala iz Haga dovesti do rezultata.

"To će značajno olakšati tužilaštvu da pokrene možda i neke nove postupke, možda neke stare, da ponovo revidira, da pokrene protiv drugih optuženih, osumnjičenih i tako dalje. Naravno, ovo neće biti samo po sebi dovoljno, moraće postojati čvrsta volja tužilaštva da se upusti u pokretanje novih postupaka, preispitivanje odgovornosti u starijim postupcima", ističe Radović.

A da bi se ostvario standard zakonitosti i postigla puna pravda, ne smije postojati nikakva proizvoljnost niti selektivnost. Na to ukazuje Lutovac. Ključno je, kaže, da sve sumnje moraju biti potkrijepljene svim dostupnim, provjerljivim i objektivnim dokazima.

"Ako takvi dokazi postoje kod Međunarodnog krvičnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, nema razloga da ih ne koristimo. Posebno imajući vidu da je cilj krivičnog postupka utvrđenje istine, a cilj krivičnog prava ostvarenje pravde", smatra Lutovac.

A Radović ocjenjuje da je saradnja sa Haškim tribunalom već dala određene rezultate u procesuiranju ratnih zločina.

"Treba uzeti i kontekst u obzir, gdje je preko 30 godina od nekih ratnih zločina, pa je i određen broj i svjedoka, ali i materijalnih dokaza vjerovatno do sada nestao. Posebno imajući u vidu da se sve ovo vrijeme radilo, rekao bih, na zaboravljanju ratne prošlosti. Tako da i dalje će postojati izazovi, ali sa druge strane ovo će zasigurno olakšati našem državnom tužilaštvu da postupa u ovim slučajevima", navodi Radović.

Podsjećamo, u cilju efikasnijeg razrešenja slučajeva ratnih zločina, Specijalno državno tužilaštvo iniciralo je izmjene zakona. Time je stvorena mogućnost korišćenja dokaza prikupljenih od Međunarodnog suda u Hagu. Tokom 2023. u Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je 14 predmeta, pa sa onima iz ranijeg perioda ukupno je u radu bilo 20 predmeta u kojima su sprovedeni postupci i preduzimane mjere i radnje u pravcu prikupljanja pravno relevantnih dokaza.