Kako je kazao, u cijeloj priči nema odgovora na suštinsko pitanje – da li se državna firma iz manjeg entiteta BiH platiti odgovarajući iznos za korišćenje voda iz amulacije Bilećkog jezera u Crnoj Gori za proizvodnju struje.
"Radi se o desetinama, ako ne i stotinama miliona eura koje je naša zemlja do sada izgubila zbog toga što se vode sa naše teritorije (preko 20%), ali i sliva (oko 40%) koriste za proizvodnju električne energije u nekoliko elektrana. Podsjećanja radi, izgradnjom lučne brane Grančarevo, 1965. godine napravljeno je vještačko Bilećko jezero, koje se prostire na oko 6,5 miliona kvadratnih metara crnogorske teritorije. Iz Bilećkog jezera vrši se vodosnabdijevanje za četiri hidroelektrane – Trebinje 1, Trebinje 2, Čapljina i Dubrovnik. Crna Gora, tačnije Opština Nikšić je dobijala godišnju naknadu za Bilećko jezero od 1972. godine pa do raspada SFRJ i sada je pravo pitanje, zašto se i u čije ime ministar Mujović odrekao nadoknade za potopljeno zemljište za preko 30 godine, koja je u međuvremenu uredno isplaćivana opštinama Bileća i Trebinje?", upitao je Stanić. 

Stanić navodi i da je sporna visina nadoknade, jer je u vrijeme SFRJ taj iznos iznosio oko 400.000 maraka godišnje.

"Ako znamo kolika je inflacija u proteklih 30 godina, onda sigurno da je iznos od 600.000 eura, barem 3 puta manji od onoga što je trebalo da se dogovori. Ministre Mujoviću i euro i marka su čvrste valute, tako da je prostim množenjem stopa inflacija i vrijednosti tog novca iz 1992. godine i ovog danas, poslije 30 godina morala biti postignuta značajno veća vrijednost za građane Nikšića i milione kvadrata njihove potopljene zemlje", poručio je Stanić. 

Stanić je Mujoviću takođe poručio da ga nijesu "u Mletke šiljali” da obezbijedi vodu za Boku.

"Voda je obezbijeđenja izgradnjom regionalnog vodovoda sa dovoljnim kapacitetima za sve lokalne vodovode. U manji entitet BiH treba da odete kako bi dogovorili pravednu raspodjelu elekrične energije proizvedene od vode sa teritorije Crne Gore i sa sliva koji je u našoj zemlji – a prema  studiji “Iskorišćenje hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera u dijelu koji pripada Crnoj Gori”, koju je 2008. godine uradio Energoprojekt Beograd, učešće Crne Gore u proizvodnji HE Trebinje1 je od 58,7 do 93,06 gigavat sati (GWh) godišnje, u HE Trebinje 2, od 2,1 do 3,32 GWh godišnje i u HE Dubrovnik 1, od 163,3 do 258,8 GWh godišnje. Ukupno to je 224 do 355,18 GWh godišnje ili za period od 1968. do 2022. godine od 12.096 do 19.179 GWh što ako se uzmu cijene sa referentnih berza odakle đe Crna Gora trguje energijom – iznosi nekoliko stotina miliona eura. Dovoljno za izgradnju svih nedostajućih bolnica, vrtića i škola u Crnoj Gori – bez eura kredita. Ali ako se budemo dogovarali kao ministar Mujović juče – sav taj novac, kao i ovih par desetina miliona izgubljenih za Nikšić će ostati sa one strane granice", zaključio je Stanić, prenosi RTCG.