– Sada je odgovornost političke elite u Crnoj Gori da iskoristi priliku i da zaista prevaziđe domaće razlike po određenim pitanjima i shvati da određena pitanja zahtijevaju podršku vladajuće većine i opozicije kako bi zemlja mogla da riješi svoje unutrašnje probleme iznutra – rekao je Bilčik u intervjuu za Pobjedu.

POBJEDA: Prošle sedmice, kada smo inicijalno trebali da vodimo ovaj razgovor, desio se atentat na premijera Vaše zemlje, gospodina Fica, prvi atentat na jednog premijera u EU od njenog osnivanja devedesetih. Što nam to govori o realnosti koju danas živimo?

BILČIK: Prije svega, moram da kažem da je to bio apsolutno neprihvatljiv, užasan, tragičan napad na premijera. I želim mu sve najbolje i brz oporavak. Bio je to istovremeno užasan napad na demokratiju u Slovačkoj, ali i u Evropi. I to se mora pravilno, u potpunosti i shodno tome istražiti. Napadač je već procesuiran. Uhvaćen je na licu mjesta. I izuzetno je važno da pravda bude zadovoljena.

Takođe, mislim da je to pravi znak upozorenja i poziv za buđenje. Ne samo demokratije u Slovačkoj već i demokratije u Evropi. Živimo u vremenima koja su duboko polarizovana. Živimo u vremenima u kojima su mnoge crvene linije i granice u politici i političkom dijalogu iznova i iznova pređene. I mislim da svi moramo da se pogledamo u ogledalo, da napravimo korak unazad i nastavimo da djelujemo u demokratskoj politici koja je građanska, koja je pristojna. Ali koja je i jasna i zasnovana na argumentima, kritička i otvorena. Ali ni na koji način ne podstičući nasilje.

Mislim da je ovo velika lekcija. A opet, moglo se desiti bilo gdje u Evropi. Činjenica da se to dogodilo u Slovačkoj je krajnje tužna. Ali mislim da širom Evrope živimo u situaciji i u duboko polarizovanoj političkoj kulturi, što bi moglo dovesti do napada na javne ličnosti.

U pravu ste - ovo je bio prvi napad na aktuelnog premijera u Evropskoj uniji od 1980-ih. Ali vidjeli smo brojne napade na različite političare širom Evrope posljednjih mjeseci i godina.

Dakle, u nekim aspektima, živimo u vremenima u kojima je demokratija dovedena u pitanje, sve je više osporavana i - moramo to da zaustavimo.

POBJEDA: Šta je obilježilo Vaš rad u posljednjih pet godina u Evropskom parlamentu? Kazali ste da se nećete kandidovati za novi mandat...

BILČIK: Pa, od prvog dana sam se trudio da ispunim ono što sam obećao svojim biračima. Istakao bih tri stvari za koje smatram da sam uspio da dam trajan doprinos.

Jedna je borba protiv manipulativnih i opasnih dezinformacija. U Evropskom parlamentu smo osnovali poseban Odbor koji se bavi ovim pitanjem. Sada su svjetski stručnjaci dezinformacije identifikovali kao prijetnju broj jedan našem blagostanju. Širenje dezinformacija nije samo ubijanje demokratije. To je prijetnja čovječanstvu i javnoj politici uopšte. Ali uspjeli smo u Evropskom parlamentu, u evropskoj politici, da započnemo sistematsku borbu protiv dezinformacija, na primjer, usvajanjem Zakona o digitalnim uslugama, koji sada daje jasna obavezujuća, pravno obavezujuća pravila velikim onlajn platformama da se bore protiv dezinformacije.

Time se nadovezujem na drugu stvar na kojoj sam radio. To su slobodni i nezavisni mediji. Prije samo nekoliko mjeseci, u martu ove godine, usvojili smo konačan tekst Evropskog zakona o slobodi medija, koji će, inače, biti obavezujući i za buduće zemlje članice. Dakle, Zakon o digitalnim uslugama, Evropski zakon o slobodi medija. Ovo je takođe nešto što bi trebalo pomno posmatrati u Crnoj Gori dok nastavlja proces pristupanja, jer će i Crna Gora morati da se prilagodi ovim pravilima i da ih u potpunosti integriše u zemlji.

Evropski zakon o slobodi medija je izuzetno važno sredstvo za zaštitu slobodnih i nezavisnih novinara, kako u javnom prostoru, tako i među javnim emiterima, ali i u privatnim medijima.

POBJEDA: Što ste još radili?

BILČIK: Radio sam na proširenju, proširenje je ponovo na dnevnom redu. Kada sam došao 2019, ovo nije bilo centralno pitanje evropske politike. Nažalost, postalo je centralno pitanje evropske politike od invazije Rusije na

Ukrajinu. Sada imamo kao rezultat toga, tri dodatne zemlje kandidata, Ukrajinu, Moldaviju i Gruzijažu, takođe smo dali pravi podsticaj našim partnerima na Zapadnom Balkanu. Mislim da je ovo velika šansa za Crnu Goru.

POBJEDA: Kao što ste rekli, zagovarali ste proširenje, kao jednu od važnih politika. Isto tako, tokom svih ovih godina, otvoreno ste ukazivali na probleme u Crnoj Gori. Kako Vam danas izgledaju stvari ovdje?

BILČIK: Mislim da je Crna Gora trenutno najbolji kandidat u regionu. Tako je bilo i tokom mog mandata. Ali, nažalost, u više navrata politička elita i političko rukovodstvo u Crnoj Gori i političke institucije u Crnoj Gori nijesu bili u stanju da ispune suštinske obaveze, što bi moglo ubrzati proces pristupanja. Trenutno osjećam da Crna Gora ima istorijsku šansu.

Kada pogledam neke od odluke koje su donijete u parlamentu, ne samo od strane vladajuće većine, već i od opozicije, postoji osjećaj da je to istorijska prilika koja se ne smije propustiti. Ovo govorim i kao neko ko dolazi iz Slovačke, manje članice EU, sa veoma teškim putem ka EU kada smo i sami bili izolovani do 1998. godine, zbog unutrašnje politike.

A onda smo iskoristili istorijsku geopolitičku priliku da se pridružimo Evropskoj uniji kada su bila prava vremena. U ovom trenutku, mislim da postoji i geopolitički momenat, ali i spremnost država članica da se prošire. To je najveće što bih rekao u proteklih par decenija, svakako od proširenja Velikog praska 2004. I ovo bi bila moja poruka mojim partnerima, prijateljima i kolegama u Crnoj Gori – prihvatite to, na vama je.

Nadam se da Crna Gora ima političku elitu koja može da uradi ovo. Naravno, svaka država ima svoje probleme, ali je važno da se reformama krene naprijed. Vidim neki napredak. Vidim posvećenost crnogorskog rukovodstva da ovo ispuni. Bilo je veoma važno što je premijer Spajić, sa ministarkom Gorčević, došao u Evropski parlament u aprilu, gdje su razumjeli da je ovo istorijska prilika i u potpunosti podržali crnogorske napore ka reformama.

Sada je odgovornost političke elite u Crnoj Gori da iskoristi priliku i da zaista prevaziđe domaće razlike po određenim pitanjima i shvati da određena pitanja zahtijevaju podršku vladajuće većine i opozicije kako bi zemlja mogla da riješi svoje unutrašnje probleme iznutra.

POBJEDA: Da li je Crna Gora kao 28. članica 2028. godine, samo dobar slogan ili je to realna ideja?

BILČIK: To je dobar slogan i nadam se da može biti realna ideja, ali to mnogo zavisi od politike u Crnoj Gori. Da kažem vrlo jasno – lopta je u rukama naših crnogorskih partnera, dok smo mi u Evropskoj uniji spremni da ih podržimo, da radimo sa njima. Nadam se da taj slogan neće postati prazan slogan.

Sjećam se crnogorske politike još od osamostaljenja, bilo je dosta političara koji su obećavali rezultate u članstvu u Evropskoj uniji i nijesu ih ispunili. Ima dosta praznih slogana u prošlosti pa se nadam da će se ovo ostvariti.

POBJEDA: Dobro, znači vjerujete da je ova vlast, ova većina, zaista evropska i da mogu da uvedu državu u EU?

BILČIK: Mislim da je svaka vlada koja sprovodi reforme vlada koja je zaista evropska i koja može dovesti zemlju u Evropsku uniju. Vidite, sastav vlasti je rezultat izbora, svi poštuju ove izbore i rezultate ovih izbora. Mislim, i to sam rekao, odgovornost je na cijeloj političkoj klasi.

Nije samo odgovornost vlasti, ali glavna lopta je u rukama vlade, glavna odgovornost je u rukama vlade. Vlada ima ogromne šanse i može da dokaže da su svi skeptici u pogledu njenog evropskog pozivam, pogrešili tako što će nastaviti evropski put.

POBJEDA: Ipak, parlamentarnu većinu ovdje čine i oni koji podršku Vladi uslovljavaju uvođenjem trobojke, srpskog jezika... Je li to put ka EU ili je to samo put ka novim izborima?

BILČIK: Mislim da je jedini način da se zemlja dovede u EU, da se svi odmaknu i shvate da postoje pitanja koja imaju prednost kada je u pitanju dnevni red koji se mora rješavati prioritetno, ako je zaista članstvo u Evropskoj uniji u narednim godinama prioritet. I mislim da svi treba da imaju to na umu.

Mogu vam dati i primjer Slovačke. U vrijeme pristupanja EU, imali smo Vladu u kojoj je bio svih političkih snaga – od desnice, ljevice, bivših komunista, ali svi su bili ujedinjeni oko toga da želimo u EU. Zato što su razumjeli da uprkos razlikama, imali su ispred sebe ciljeve koji su manje važni od onih strateških – da zemlju uvedu u EU.

To je nešto što bih želio da ostavim kao poruku iz naše sopstvene istorije, jer nije bilo podrazumijevano da će zemlje poput Slovačke ući u Evropsku uniju. Ili zemlja poput Estonije. To je bila borba, a ta borba je zahtijevala određenu političku kulturu i razumijevanje u kojoj mjeri političke razlike koje su domaće ne bi trebalo da nadjačaju cilj članstva u Evropskoj uniji. Ako se to desi, Crna Gora može uspjeti.

I posljednja tačka: Crna Gora je vjerovatno posljednja istinski preostala multietnička demokratija na Zapadnom Balkanu. Bila bi to najbolja vijest za region, ali i za Evropu, kada bi se ova multietnička priroda zemlje mogla sačuvati. I mislim da bi svi imali koristi, i Crnogorci, i Srbi, i Bošnjaci, i Hrvati,

i svi ostali koji žive u Crnoj Gori za članstvo u EU. Rješavanje njihovih domaćih problema, i bilo kakvih problema koje mogu imati, bilo bi mnogo lakše unutar Evropske unije nego što će ikada biti van Evropske unije.

POBJEDA: Ali da li razumijete, zapravo, znam da veoma dobro razumijete da ovdje u Crnoj Gori postoje strukture, one su danas većina, koje ne žele da vide Crnu Goru u EU, već bi je radije vidjele u drugim blokovima, van evropskih okvira. Jesu li ti subjekti prijetnja evropskom putu Crne Gore?

BILČIK: Vidite, u svakoj zemlji, postoje neke političke snage koje su skeptične. Ono što se računa i ono što je važno jeste gdje stoji čista većina. Kada pogledam istraživanja javnog mnjenja, ogromna većina stanovništva Crne Gore želi u Evropsku uniju. To znači da većina od svih koje sam pomenuo, većina Crnogoraca, Srba, Hrvata, Bošnjaka, Albanaca i ostalih koji žive u Crnoj Gori, želi u Evropsku uniju. Većina njihovih političkih predstavnika želi ulazak u Evropsku uniju.

I mislim da je na njima da tu borbu vode na domaćem terenu i da se postaraju da ta borba bude dobijena nad skepticima. Da, svjesni smo prijetnji slabosti skeptika. Ali mislim da postoji jasna većina ne samo ljudi, već i političara koji razumijju priliku i istorijski trenutak ovdje.

POBJEDA: Rekonstrukcija Vlade je takođe najavljena za jun. Mislite li da je ovo trenutak za rekonstrukciju, posebno sa subjektima iz Demokratskog fronta?

BILČIK: Glavna stvar koju EU želi od Crne Gore je stabilna Vlada koja isporučuje rezultate na EU putu. Ova većina je takođe odgovorna za zakone koji treba da dobiju podršku u parlamentu. Kako će to biti urađeno unutar Crne Gore je u rukama crnogorskih političara, poštujući rezultate izbora. Ono što ja mogu da kažem je da je najbolje za Crnu Goru da ima većinu koja može da nastavi evropski put. Sve ostalo je u rukama crnogorskih političara.

POBJEDA: Da li je većina u kojoj Andrija Mandić vuče konce održiva, stabilna i ona koja može da nastavi evropski put?

BILČIK: Ponavljam, vlada koja je sačinjena od onih koje razumiju da je EU prioritet je vlada koja može zemlju da povede ka EU. I na političarima u zemlji je da to shvate. Neću sada komentarisati spekulacije i lične odluke, poštujem rezultate izbora, a odgovornost političara je da imaju to na umu kada raspravljaju o promjeni Vlade. Ali ta vlada mora da radi ka EU članstvu na pouzdan i predvidiv način. To je ključ.

Zemlje kandidati ne smiju biti žrtve bilateralnih sporova
POBJEDA: Hrvatska je nedavno zaprijetila Crnoj Gori usporavanjem evropskog puta zbog rezolucije o Jasenovcu, koju je takođe predložila ta većina. Može li to da zakomplikuje pregovore uoči najavljenog dobijanja IBAR-a u junu, očekujete li da bi Hrvatska mogla da blokira taj izvještaj?

BILČIK: Nadam se da će Hrvatska kao prijatelj proširenja Balkana, nastaviti to da radi u nadolazećim mjesecima. Moramo naći rješenja kako da riješimo bilateralna pitanja u kontekstu procesa pristupanja. Zemlje kandidati ne smiju biti žrtve bilateralnih sporova. To je ključ za napredak kada je u pitanju proširenje na sve buduće zemlje članice, a ne samo na Crnu Goru.

Govorim na osnovu lekcija koje smo naučili prije više od 20 godina. U Srednjoj Evropi imali smo niz otvorenih bilateralnih pitanja. Česi i Slovaci su se razišli 1993. godine, ali smo svoja otvorena bilateralna pitanja riješili prije nego što smo ušli u Evropsku uniju. Imali smo bilateralnih pitanja sa našim austrijskim partnerima u vezi sa nuklearnom energijom, na primjer, u vezi sa slobodom kretanja ljudi. Ali to smo riješili kao dio procesa pristupanja. Postoje ogromna bilateralna pitanja između Čeha, Poljaka s jedne i Njemačke s druge strane, kako istorijskih tako i praktičnih. Ove zemlje su uspjele da riješe ova pitanja. Hajde da naučimo pozitivnu lekciju proširenja i u ovom slučaju. To bi bio moj odgovor na sve pokušaje da se pokrenu bilateralna pitanja iznad u procesu pridruživanja.