Jedan od razloga za porast pogubljenja 2023. je ikraj pandemije koronavirusa, objašnjava za DW Maks Majsauer, stručnjak za smrtnu kaznu pri AI u Nemačkoj: „Tokom pandemije, broj pogubljenja u svijetu je opao zbog zdravstvenih mjera u zatvorima. Takođe, bilo je manje resursa za pogubljenja".

I broj novoizrečenih smrtnih kazni u svijetu je porastao: 2.428 najtežih kazni izrečeno je 2023. u ukupno 52 zemlje. To je za 20 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.

Kao uspjeh, AI bilježi smanjenje broja zemalja koje sprovode pogubljenja. „Sve više zemalja odustaje od okrutne prakse sprovođenja smrtne kazne", kaže generalna sekretarka AI u Nemačkoj, Julija Duhrov. Broj tih zemalja je pao sa 20 u 2022. na 16 u 2023. - u Bjelorusiji, Japanu, Mjanmaru i Južnom Sudanu nisu zabilježena pogubljenja.

Do danas su 144 zemlje ukinule smrtnu kaznu.

Države dželati
Od 16 zemalja, koje su sprovodile pogubljenja, samo nekoliko njih je odgovorno za drastičan porast izvršavanja smrtnih kazni.

AI smatra da se u Kini i dalje najviše ljudi osudi na smrtnu kaznu i pogubi. S obzirom da se u Kini sve odvija u strogoj tajnosti, izvještaj o smrtnoj kazni ne sadrži podatke o vjerovatno hiljadama pogubljenih. Slična situacija je u Sjevernoj Koreji i Vijetnamu, za koje se pretpostavlja da u velikom broju sprovode pogubljenja.

„Drastičan porast izvršavanja smrtnih kazni i broja pogubljenja u svijetu je šokantan. Podaci AI pokazuju samo vrh ledenog brijega, jer iz nekih zemalja nemamo tačne podatke", kaže Renata Alt. Ova političarka njemačkih liberala (FDP) je predsjednica Odbora za ljudska prava i humanitarnu pomoć njemačkog parlamenta Bundestaga.

Iran izvršio gotovo tri četvrtine (najmanje 853) svih pogubljenja, dok je Saudijska Arabija odgovorna za 15 odsto (172). Takođe, Somalija, u kojoj je izvršeno najmanje 38 smrtnih kazni i SAD sa 24 pogubljenja povećale su broj izvršenih smrtnih kazni.

Smrtna kazna zbog droge
Preko 60 odsto pogubljenja izvršeno je za djela, koja prema međunarodnom pravu ne bi smjela biti kažnjavana smrću - prije svega za krivična djela povezana s drogom.

U Iranu je 2020. godine bilo najmanje 246 pogubljenja, kaže Majsauer. "U našem aktuelnom izvještaju imamo više od 853. To su brojke koje gotovo eksponencijalno rastu."

„Velika tema prošle godine bio je i Singapur. Tamo su pokušavali da riješe problem droge ekcesivnom primjenom smrtne kazne", objašnjava Maks Majsauer.

Priznanja iznuđena mučenjem

U Saudijskoj Arabiji - zemlji sa trećim najvećim brojem pogubljenja, situacija se iz perspektive boraca za ljudska prava poboljšala samo na prvi pogled.

Iako je broj izvršenih smrtnih kazni (blago) opao za 12 odsto, čime je sveden na 172 pogubljenja, u izvještaju se navodi da su 'priznanja' tamo iznuđena mučenjem i da su smrtne kazne izricane suprotno međunarodnom pravu i nakon suđenja koja nisu bila ni fer ni poštena.

Kao primjer se navodi slučaj Mohamada al-Gamdija. U julu 2023. bivši učitelj je osuđen na smrt. Njegov zločin: kritički postovi na društvenim mrežama. Saudijska Arabija je bila jedina zemlja koja je prošle godine nad ljudima izvršavala smrtnu kaznu odsijecanjem glave mačem.

Takođe, u Iranu i Saudijskoj Arabiji ima mnogo pogubljenja za relativno neodređena nedjela ili prestupe. "Na primjer, smrtna kazna se tamo izriče za nejasno krivično djelo neprijateljstva prema Bogu", objašnjava Maks Majsauer.

Zabrinutost zbog SAD i podsaharske Afrike
AI sa zabrinutošću gleda i na SAD, gdje je broj pogubljenja porastao sa 18 na 24. U američkim saveznim državama Ajdaho i Tenesi su predloženi zakoni koji omogućavaju pogubljenja strijeljanjem, dok Montana razmatra da proširi listu otrova i supstanci za smrtonosne injekcije.

Ovaj trend se očigledno nastavlja i ove godine. "Kenet Smit u saveznoj državi Alabama je januara pogubljen do tada neisprobanom metodom gušenja azotnim gasom. Do izvršenja smrtne kazne došlo je 14 mjeseci nakon što je preživjeo neuspio pokušaj pogubljenja", navodi se u izveštaju.

Na petom mjestu po izvršenju smrtne kazne je Somalija. Tamo je AI zabilježio "dramatičan porast pogubljenja", sa 11 u 2022. na 38 u 2023. godini. U regiji podsaharske Afrike, registrovane smrtne kazne su "drastično" porasle za 66 odsto: oduzeta su 494 života.

Diplomatija u borbi protiv smrtne kazne
Njemačka pokušava da izvrši pritisak na zemlje koje sprovode smrtnu kaznu uglavnom bilateralnim razgovorima, zvaničnim protestima i tematizovanjem smrtnih kazni tokom državnih posjeta i međunarodnih sastanaka.

Amnesti smatra da to nije dovoljno. "Želimo da njemačka vlada posveti veću pažnju borbi protiv smrtne kazne i da prema zemljama, koje negativno odstupaju, uslijede jasne diplomatske posledice", kaže borac za ljudska prava Maks Majsauer.

U eseju „Razmatranja o smrtnoj kazni" iz 1957. Alber Kami je izneo jake argumente protiv smrtne kazne. Za francuskog pisca i filozofa, smrtna kazna nije sredstvo pravde, već izraz osvete, odmazde.

Majsauer se u potpunosti slaže sa Kamijem i zaključuje: „Smrtnoj kazni se pokušava dati privid pravde. Ali u stvarnosti, riječ je o zadovoljenju najprimitivnijih nagona u društvu. To nema nikakve veze sa pravdom. To jeste i ostaje osveta."