Pet nevladinih organizacija uputilo je juče protestno pismo direktorici Filmskog centra Crne Gore (FCCG), Aleksandri Božović, i predsjedniku Savjeta FCCG, Edinu Jašaroviću, sa zahtjevom da obrazlože zašto nisu podržali projekat “Čovjek koji nije mogao šutjeti”, reditelja Nemanje Slijepčevića, dobitnika Zlatne palme na 77. Međunarodnom filmskom festivalu u Kanu.
Saopštenje potpisuju Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava i Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava” .
“Producent iz Srbije Miloš Avramović, crnogorski reditelj Dragutin (Draško) Đurović i crnogorski glumac Momčilo Otašević stručni su konsultanti koji nisu smatrali da projekat iza kojeg stoji respektabilna filmska i produkcijska ekipa, i koji u fokusu ima suočavanje sa ratnom prosloću, konkretno ratni zločin otmice putnika iz voza u Štrpcima iz februara 1993. godine, u kojem su ubijena i osmorica crnogorskih državljana, treba da dobije finansijsku podršku.
Savjet FCCG, na čijem čelu je Edin Jašarović, usvojio je jednoglasno predlog stručnih konsultanata. Članovi Savjeta su i poslovna psihološkinja i novinarka Irena Tatar, glumac Slaviša Čurović, književnik i televizijski autor Bogić Rakočević, i članica ispred FCCG Danijela Radulović“, navode u saopštenju.
Kako dodaju, prema Pravilniku o sufinansiranju proizvodnje kinematografskih djela, stručne konsultante za filmsku djelatnost predlaže direktor FCCG, imenuje ih Savjet FCCG, koji i usvaja odluku o njihovim predlozima za finansiranje projekata.
“FCCG ranije nije podržao ni film Quo Vadis Aida? rediteljke Jasmile Žbanić koji obrađuje temu genocida u Srebrenici. Ovaj film je, takođe, osvojio vrhunska priznanja na međunarodnim festivalima i bio nominovan za Oskara”, podsjećaju iz ovih NVO.
Pitali su FCCG da li je neprepoznavanje ovih filmskih projekata posljedica uvjerenja suprotstavljenih poštovanju ljudskih prava i patnji žrtava ratnih zločina, ili postoji neki drugi razlog za propuste da se podrže ova djela vrhunskog kulturno-istorijskog značaja?
“Očigledan je nedostatak senzibiliteta prema umjetničkim djelima koja imaju potencijal da osvijeste društvo, podstaknu na suočavanje sa ratnom prošlošću i obezbijede uslove za pomirenje i trajni mir na Balkanu.
Govoriti o ratu kroz umjetnost predstavlja dragocjen način da se istina sačuva od zaborava i stigne do većeg broja ljudi, pogotovo mlađih generacija, pa bi Filmski centar Crne Gore trebalo da pruža podršku upravo takvim projektima. Očekujemo obavještenje o tome što će biti učinjeno da se takvi propusti više ne dešavaju”, zaključuju u saopštenju.
Izvor:Aktuelno.me
Komentari