Motive sa tradicionalne nošnje zapotečkih žena koristila je na svojim slikama Frida Kalo, legendarna slikarka koja je bila simbol osnaženja žena u 20. vijeku
Meksiko samo što nije izabrao prvu predsjednicu.

To je značajan događaj u zemlji odavno slavnoj po „mačo" kulturi - Meksiko ima jednu od najviših stopa femicida u svijetu.

Imajući u vidu sve to, mogućnost da žena stane na čelo ove latinoameričke države privukla je značajnu pažnju svijeta.

Kandidatkinje Klaudija Šajnbaum, iz vladajuće stranke, i opoziciona liderka Ksočitl Galvez, nadmeću se na izborima u nedelju.

Ali za žene regiona Istmo de Tehuantepek, činjenica da žena može da dospije na čelo države ne djeluje uopšte toliko „revolucionarno".

U ovoj oblasti, ženska dinamika je nazvana „izuzetkom" u kontekstu Meksika.

One su nadahnule umjetnike i intelektualce da opisuju osnaženu viziju o Meksikankama decenijama.

„Grad žena"
Grizelda Martinez je tipična pripadnica Zatopeka, najuticajnije etničke grupe u oblasti Istmo de Tehuantepek.

Ona sebe opisuje kao snažnuj borkinju i hrabru, nezavisnu, osnaženu ženu.

„Vrijeme je da žena vlada Meksikom. Hajde da vidimo da li može da uradi 'kul' stvari za zemlju", kaže ona.

Poznata i kao „Istmo", ova oblast je locirana u okviru južnih država Oaksaka i Verakruz.

To je najuži interokeanski region u Meksiku, sa 200 kilometara širokom zemljom bogatom resursima koja razdvaja Atlantski i Pacifički okean.

To ga je učinilo tranzitnom oblašću, otvorenom razmjeni kulture vjekovima.

Hučitan de Zaragoza je poznat kao „grad žena" u Istmu.

Njegova glavna pijaca svjedočanstvo je ogromnog uticaja žena na lokalnu privredu.

Mnoge žene su ovdje bile glave porodice generacijama.

Sve je to navelo nekoliko stranih istraživača u 20. vijeku da vjeruju da je ovdje vladao matrijarhat.

„To nije istina. Žene i muškarci jednako doprinose prihodima u domaćinstvu", kaže Martinez.

Ravnopravni doprinos domaćinstvu nije toliko uobičajen za druge djelove Meksika, mada se taj trend mijenja poslednjih godina.

Istorijat emancipacije
Na njenoj tezgi sa hranom na pijaci, Martinez govori o istorijskom aktivizmu Istmenjanki.

„U 19. vijeku, lokalne žene su se borile rame uz rame sa muškarcima protiv francuskih osvajača. Koristili smo drvene štapove, kamenje i mačete da ih protjeramo", kaže ona.

Oblast je doživjela nekoliko građanskih ratova u 19. vijeku, posle kojih je ostalo mnogo udovica kojima je bila potrebna finansijska podrška.

Mnoge su bile prisiljene da postanu trgovačke putnice da bi stekle finansijsku samostalnost.

„Pobune su se ovdje dešavale tokom čitave istorije, a žene su bile veoma aktivne u njima", kaže zapotečka antropološkinja Patricija Matus, sa meksičkog Universidad Autonoma Metropolitana Unidad Ksočimilko.

Ovdje nekoliko etničkih grupa žive jedna uz drugu, mada su Zapoteci najuticajniji.

„Pod španskom vladavinom, Zapoteci su očuvali etnički identitet i osporili špansku kulturnu i političku hegemoniju", kaže antropolog Hauard Kembel, sa Teksaškog univerziteta u El Pasu.

Istoričari govore o tome kako su žene učestvovale u pobunama protiv Španaca još u 17. vijeku.

„Tolika hrabrost potiče od naših predaka", kaže za BBC zapotečka novinarka Dijana Manco.

Domaćinstvo
Vrijednosti zapotečkih žena se gaje u kući i nasleđuju se generacijama.

Za žene ovdje feminizam nije ništa novo, već nešto urođeno.

Mnoge osobe sa kojima smo razgovarali ovdje prisjetili su se kako su njihove bake pazile na to da ih pretvore u samostalne žene, govoreći im: „Nikad ne čekajte na muškarca."

„Stekla sam svoj ponos i samopouzdanje kod kuće. Decenijama nismo imale podršku muškaraca. Žene su donosile hranu na trpezu i starale se o porodici istovremeno", kaže studentkinja poslovne administracije Mišel Lopez.
Govoreći o vjerovatnoj političkoj promjeni, ona kaže da politička moć nije jedini instrument za stvaranje novih sloboda.

„Bilo bi dobro imati predsjednicu, ali ženi nije potreban politički položaj da bi ostvarila uticaj. Pokazale smo da možemo da mobilišemo društvo i utremo put bez zvaničnog položaja", kaže Lopez.

Politički aktivizam
Kao i u mnogim zemljama, Meksikanke su imale problema tokom istorije da steknu ravnopravan pristup političkoj moći.

„Međutim, mnogi su doživljavali Istmo kao izuzetak", kaže Kembel.

Tokom sedamdesetih, Istmenjanke su odigrale ogromnu ulogu tokom koalicije predvođene radnicima poznate kao COCEI.

Ona je pružila otpor političkoj hegemoniji Institucionalne revolucionarne stranke (PRI).

Prema antropološkinji Matus, etnicitet Zapoteka korišćen je kao simbol pobune.

„A moć zapotečkih žena je veliki dio svega toga", kaže ona.

Uglavnom zahvaljujući borbi COCEI-ja, Hučitan je 1981. godine postao jedan od prvih meksičkih gradova koji su na vlasti imali socijalističku vladu.

„Žene su čak bile brojčano nadmoćnije tokom demonstracija i zasijedanja. Stupale su u štrajk glađu i ulazile u fizičke rizike", kaže Kembel, dodavši da ta vrsta aktivnosti nije bila uobičajena za Meksikanke krajem osamdesetih.

U međuvremenu su u regionu izabrane prve gradonačelnice, doduše u vrlo malom broju.

Rasprava o matrijarhatu

Nasilje nad ženama je jedan od najvećih problema koji pogađa Meksiko.

Između januara i marta 2024. godine, u čitavoj zemlji ja zabiljeleženo 184 navodnih zločina femicida (ubistva žena).

Poslednjih godina oni se mjere hiljadama.

Istmo de Tehuantepek je bio jedno od žarišta rodno zasnovanog nasilja poslednjih godina.

Kao posledica toga, mnoge lokalne žene odbacuju ideju da je matrijarhat kao društvo ikada postojao ovdje.

Da je to istina, tvrde one, ne bi doživljavale rodno nasilje i neravnopravnost.

Kembel takođe tvrdi da iako je politički aktivizam Istmenjanki izuzetan, potrebno je mnogo više da bi se postigla istinska ravnopravnost u lokalnoj politici, kojom i dalje uglavnom dominiraju muškarci.

Nasilje
Ova izborna kampanja smatra se jednom od najnasilnijih u savremenoj istoriji Meksika.

Meksička konsultantska firma Integralija kaže da je pred izbore bilo ubijeno ili ugroženo oko 200 državnih službenika, političara i kandidata.

Izbori se održavaju za 20.000 kongresnih i lokalnih položaja.

Meksička vlada je 2019. godine odredila da 50 odsto svih poslova u vladi i javnih položaja moraju da budu rezervisani za žene.

Ali pažnja ostaje usmjerena na glavnu nagradu: predsjednika.

Ponovo na pijaci u Istmu, svi pričaju o izborima: „Nema nikakve veze što imamo predsjednicu. Ono što je važno je da ona dobro radi svoj posao.

„Imamo sasvim dovoljno pametnih žena koje bi mogle da urade mnogo za Meksiko samo kad bi im se ukazala prilika", kaže Martinez.