Januar je 1987. godine i studenti UNAM-a, najvećeg javnog univerziteta u Meksiku, štrajkuju zbog planova za naplatu školarine.

Lideri protesta pitaju okupljene: „Ko će da okači štrajkačku zastavu u dekanatu?".

Studentkinja fizike, 24-godišnja djevojka, odlučno istupa iz mase i kaže: „Ja!".

Skoro 40 godina kasnije ta studentkinja - Klaudija Šajnbaum Pardo - izabrana je za predsjednicu Meksika, prvu ženu na tom mjestu u istoriji zemlje.

Na izborima je učestvovala ispred levičarske partije Morena, dobivši između 58 i 60 odsto glasova, mnogo više od glavne rivalke, poslovne žene Sočitl Galvez.

Novu predsjednicu, Meksikanci jednostavno zovu „Klaudija".

Majka dvoje djece, ova 61-godišnjakinja ima doktorat iz ekološkog inženjerstva i bivša je gradonačelnica glavnog grada Meksiko Sitija, koji ima više od devet miliona stanovnika.

„Uvek sam bila takva, veoma avanturistički nastrojena", rekla je Šajnbaum o studentskom protestu prije 37 godina.

„Sada više nisam toliko, imam više obaveza."

Šajnbaum preuzima najvažniju ulogu u zemlji sa 130 miliona stanovnika u teškom trenutku.

Stopa siromaštva je 36 odsto, stopa ubistava žena je alarmantna, raste nasilje organizovanih kriminalnih bandi, a Meksiko vodi i spor sa sjevernim susedom, Sjedinjenim Američkim Državama, koje pokušavaju da obuzdaju priliv meksičkih migranata.

Šajnbaum će na mjestu predsjednice naslijediti njenog mentora - Andresa Manuela Lopeza Obradora 1. oktobra.

Nova predsjednica je rekla da će nastaviti putem Lopeza Obradora.

„Neću vas iznevjeriti", poručila je ona u prvom obraćanju posle izbora.

Njene pristalice su slavile na glavnom trgu u Meksiko Sitiju noseći transparente „Klaudija Šajnbaum, predsjednica", a Mario Delgado, predsjednik Morene, rekao je da je ovo „zvezdani trenutak u istoriji zemlje".

Ovi izbori, na kojima su dvije glavne predsjedničke kandidatkinje bile Šajnbaum i Galvez, opisani su kao velika promjena za žene u Meksiku.

Edelmira Montiel (87) rekla je da je zahvalna što je doživjela da žena bude izabrana za predsjednicu.

„Ranije čak nismo mogle ni da glasamo.

„A i kada smo mogle, glasale smo za onoga za koga bi nam rekli muževi.

„Hvala Bogu da se to promijenila i da sam ovo doživjela", rekla za Rojters, podsjetivši da je ženama dozvoljeno da glasaju na predsjedničkim izborima tek 1953. godine.

Iako je činjenica što su žene bili glavni kandidati na predsjedničkim izborima, predizbornu kampanju je obiljeležilo nasilje.

Pored novog predsjednika, građani su birali članove meksičkog Kongresa i guvernere u osam država, premijera i hiljade lokalnih zvaničnika.

Na meti su posebno bili kandidati za lokalne vlasti.

Prema zvaničnim podacima, više od 20 kandidata je ubijeno širom Meksika, dok drugi izvori navode da je taj broj 37.

Meksički ustav dozvoljava nekome samo jedan predsjednički mandat od šest godina, tako da Lopez Obrador, koji je na vlasti od 2018, nije mogao ponovo da se kandiduje.

Lopez Obrador je bio vrlo popularan među glasačima, a njegova podrška bila je značajan zamajac pobjedi Klaudije Šajnbaum.

Mnogi koji su glasali za Šajnbaum rekli su da podržavaju program stranke Morena za ublažavanje siromaštva i da žele da se nastavi.

Stranka se hvalila kako su se milioni Meksikanca izvukli iz siromaštva tokom poslednjih šest godina, ali ekonomisti ističu da su i drugi faktori uticali na to, poput činjenice da Meksikanci koji žive u inostranstvu šalju novac porodicama.

Izvor BBC na srpskom