On je rekao da VCG od 2006. godine u kontinuitetu razvija svoje kadrovske sposobnosti i materijalne, infrastrukturne i ukupne kapacitete.

„Time na sve moguće načine pokušavamo da držimo korak sa savremenim oružanim snagama, shodno brojnoj veličini i obavezama koje su nam definisane kroz Ustav i strateška dokumenta koja iz Ustava proizilaze“, kazao je Lazarević Agenciji MINA povodom sedam godina od učlanjenja Crne Gore u Alijansu.

On je naveo da su 2006. godine počeli sa jako lošim stanjem, u kadrovskom i infrastrukturnom smislu, kao i sa vrlo starom tehnikom koja nije davala ono što je trebalo da da Vojsci da bi izvršavali svoje zadatke.

„Već nakon 18 godina predstavljamo u punom smislu kredibilnog partnera u članstvu Alijanse. Nalazimo se danas u brojnim misijama i aktivnostima NATO-a, doprinoseći bezbjednosti svih građana Alijanse, a kroz to i građana Crne Gore“, istakao je Lazarević.

Poseban akcenat je, kako je rekao, na kadrovskoj popunjenosti jedinica Vojske.

Lazarević je poručio da je rješavanje kadrovskih pitanja najvažnije. „Kada jedna država, odnosno vojska ima riješeno adekvatno to pitanje, onda ne treba da brine za svoju bezbjednost“, naveo je Lazarević.

On je dodao da tu ne govori o kvalitetu kadra kojim raspolažu, nego o boljoj popunjenosti i većem interesovanju mladih ljudi za bavljanje vojnim poslom.

„Što se tiče naših očekivanja u budućnosti, vezujem ih za realne procjene - da ćemo za nekolike godine imati bolje opremljenu vojsku, sa većim izdvajanjem za te potrebe, da ćemo raspolagati sa savremenijim artiljerijskim oruđima i protivoklopnim sistemima, sistemima za zaštitu iz vazduha, bespilotnim letjelicama“, naveo je Lazarević.

On očekuje da će imati bolja transportna sredstva, patrolne brodove, radar.

„I sa tim biti i dalje i te kako važan činilac u odbrambenom sistemu Crne Gore i Alijanse i biti ponos crnogorskim građanima“, dodao je Lazarević.

Bivši načelnik Generalštaba crnogorske Vojske Dragan Samardžić kazao je da se odmah poslije obnove nezavisnosti pristupilo formiranju VCG i sektora odbrane u Vladi.

On je rekao da su realno sagledali probleme, koji su bili brojni.

„Naslijeđeno stanje je bilo veoma loše, u veoma lošem stanju smo zatekli i infrastrukturu, a poseban problem je bio bezbjednosni“, kazao je Samardžić Agenciji MINA.

On je dodao da je jedan od najvećih rizika bio ogroman višak starog naoružanja i municije u skladištima, prije svega u reonu Boke Kotorske.

Samardžić je kazao da su, u saradnji sa OEBS-om, Sjedinjenim Američkim Državama i ostalim partnerima, krenuli u postepeno rješavanje tog problema.

On je podsjetio da je Crna Gora, par mjeseci nakon obnove nezavisnosti, pristupila Partnerstvu za mir.

Samardžić je rekao da su, kroz Partnerstvo za mir i kasnije kroz druge programe, iskoristili sve raspoložive instrumente kako bi izvršili reformu vojske, na kvalitetan način stvorili sistem odbrane, postigli potrebnu interoperabilnost, uveli demokratsku kontrolu oružanih snaga i sve ono što je bilo potrebno da bi postali članica NATO-a.

On je dodao da su, takođe, iskoristili i mnoge regionalne inicijative. „Učili smo mnogo od naših partnera, tu su nam puno pomogli naši najbliži susjedi, Slovenija i Hrvatska“, naveo je Samardžić.

Kako je istakao, kroz učešće u NATO misijama i operacijama, ljudi su stekli samopouzdanje, vidjeli da mogu ravnopravno da učestvuju sa drugim saveznicima i naučili da rade u međunarodnom okruženju.

Samardžić je podsjetio da je Crna Gora primljena u NATO 5. juna prije sedam godina, a da je dva dana kasnije svečano prvi put podignuta crnogorska zastava u Briselu.

„Svakako ne treba zaboraviti datum koji je meni posebno drag, a to je 2. decembar 2015. godine, kad je Crna Gora zvanično dobila pozivnicu da pristupi članstvu u NATO i kad smo otpočeli te pristupne pregovore“, naveo je Samardžić.

To je, kako je dodao, prije svega bilo priznanje njima u Vojsci da su dobro radili, ispunili sve ono što se od njih očekivalo, kao i da je država spremna za članstvo u NATO-u.

Samardžić je istakao da je posebno ponosan na tim ljudi sa kojima je radio i energiju u Ministarstvu odbrane i Generalštabu za vrijeme stvaranja sistema odbrane, usvajanja svih standarda i integracionog procesa.

„U čitavoj zgradi osjećao se taj duh izgaranja za cilj kojem smo bili posvećeni. Ništa nam nije bilo teško i mislim da nije bilo zadatka i problema koje sa tim ljudima nijesam mogao da završim“, dodao je Samardžić.

On je naglasio da je ponosan na sve pripadnike Vojske koji su značajno doprinijeli da se ostvari jedan od najvažnijih strateških ciljeva Crne Gore.

Samardžić je ukazao da na državnom nivou moraju dobro da se analiziraju stvari i da se realno planira.

„I da sve ono što smo preuzeli i obećali prema NATO dosljedno realizujemo, ne riječima, nego djelima. Hoću da vjerujem da će Vlada ove godine dostići ono što je obećala - izdvajanje za odbranu od dva odsto bruto domaćeg proizvoda, kao i da će se intenzivirati neophodni proces modernizacije“, naveo je Samardžić.

On je ukazao na dva ključna problema, a prvi je kadrovski problem.

Samardžić je poručio da da država mora pronaći novi modus kako ljude stimulisati, da bi dobili najbolje pojedince ne samo u Vojsci, nego u čitavom sistemu bezbjednosti, a koji će moći da se u novom vremenu suprotstave izazovima budućnosti.

„Smatram da ono što smo dosad izdvajali za ljude, da je to nedovoljan benefit s obzirom na njihovo ulaganje, dugogodišnje školovanje, rizik profesije i odricanje koje imaju tokom karijere“, dodao je Samardžić.

On je istakao da u Vojsci treba što prije formirati jedinicu koja će biti sastavljena od mladih IT stručnjaka, koji će biti spremni da se suprotstave novim tehnologijama, vještačkoj inteligenciji i sajber-terorizmu.

„To će biti najveća opasnost u budućem vremenu i ne treba žaliti sredstava da osposobimo te ljude, jer postoje određene NATO škole gdje možemo lako obučiti te ljude, kojima treba omogućiti dobre benefite kako bi ih privukli u sistem odbrane“, naveo je Samardžić.

Sva ta ulaganja će se, kako je poručio, višestruko isplatiti.

„Ne samo kao doprinos nacionalnoj bezbjednosti, već bi to bio ogroman doprinos i kolektivnoj bezbjednosti, jer taj jedan tim stručnjaka više vrijedi kao doprinos NATO-u, nego da damo četu vojnika“, naveo je Samardžić.

Desetarka Dragica Mitrović kazala je da se vojnim pozivom bavi od 2020. godine, kada je krenula na dobrovoljno služenje vojnog roka.

To je, prema njenim riječima, jako zanimljiva i dinamična priča za sve mlade koji žele da se oprobaju u vojnom pozivu, a nijesu sigurni da li je to nešto u čemu bi željeli da grade karijerni put.

„Tri mjeseca života u kasarni, ustajanje u pet ujutru, zatim jutarnje vježbe, sve vojne aktivnosti u toku dana i gašenje svjetla u deset naveče, čine taj dobrovoljni vojni poziv“, rekla je Mitrović Agenciji MINA.

Ona je kazala da je nakon toga konkurisala za vojnika po ugovoru.

„Već četiri godine radim kao vojnik po ugovoru i nijesam se pokajala. To je nešto što preporučujem svim mladim ljudima koji vole dinamičan, uzbudljiv i nesvakidašnji život, odnosno poziv“, istakla je Mitrović.

Prema njenim riječima, vojska ne dovodi samo do profesionalnog usavršavanja, već čovjek pomjera svoje lične granice.

„Nakon dvije i po godine nošenje uniforme, dobila sam priliku da pođem u misiju. Misija je bila u Letoniji i bila je prilično i dinamična i uzbudljiva“, dodala je Mitrović.

Predsjednik YATA Montenegro, Danilo Popović, kazao je da NATO, prije svega, za mlade znači mirnu, bezbjednu i snažnu zajednicu.

Kako je rekao, NATO za mlade u Crnoj Gori treba da znači siguran ambijent, u kojem mogu bezbjedno da se školuju, rade, žive.

„NATO za mlade u Crnoj Gori treba da znači da mogu sa sigurnošću da izraze saglasnost, ili protivljenje idejama i stavovima kojima su okruženi, bez bojazni od sankcija ili uticaja“, kazao je Popović Agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, NATO za mlade u Crnoj Gori znači siguran razvoj, prije svega individualni, ali i razvoj zajednice.

„Znači osjećaj pripadnosti, povezanosti, umreženosti, saradnje, savezništva, osjećaj da pripadaju porodici koja baštini ono što su evroatlantske i zapadne vrijednosti, a to su sloboda, sigurnost, demokratija, vladavina prava“, naveo je Popović.

Mladi, kako je poručio, treba da steknu utisak da je upravo NATO to civilizacijsko dostignuće, koje osigurava ambijent koji garantuje prosperitet na ličnom i kolektivnom planu.

Izvor:CDM