Za European Western Balkans ističe da bi novi komesar trebao da dođe iz države kao što je Švedska.

Briselski portal Euractiv, pozivajući se na izjave neimenovanih diplomata u Briselu i državama članicama EU, objavio je da bi budući komesar za proširenje mogao da bude i potpredsednik Evropske komisije, imajući u vidu složenost i obim posla koji ga očekuje. Takođe, u tekstu se ističe da je nekoliko država zainteresovano da njihovi kandidati dobiju tu funkciju – Austrija, Švedska i Grčka.

Dajmel je saglasna sa ocjenama da će novi komesar "imati izuzetno izazovan zadatak".

"To uključuje, između ostalog, reforme procesa pristupanja EU, modalitete za različite nivoe članstva, obezbjeđivanje kvalifikovane većine i nepostojanje bilateralnih blokada. Od suštinske je važnosti da ovaj resor preuzme država koja nije pristrasna, koja je politički i diplomatski iskusna, i koja se jasno zalaže evropske vrijednosti. Švedska bi, stoga, bila dobar kandidat", smatra Dajmel.

Prema njenim rečima, ni pod kojim uslovima ovaj resor koji od ključne važnosti za budućnost ne treba da pripadne nekoj od pet država članica EU koje ne priznaju Kosovo, državi koja je upletena u bilateralne sporove (Grčka, Bugarska), ili koja je sama po sebi postala remetilački faktor u EU, zbog kršenja vrijednosti i standarda Unije, te blokada u politici Unije prema Ukrajini (Mađarska).

Ocjenjujući rad Olivera Varheljija, koji je funkciju komesara za proširenje i susjedsku politiku obavljao u proteklih pet godina, Dajmel konstatuje da je on "sprovodio ne-proširenje, od čega su, takođe, imale koristi neke druge države članice EU, jer nije postojala ambicija u velikom dijelu EU da se postigne konkretan napredak u proširenju".

"Predstojeće predsedavanje Mađarske Vijećem Evropske unije biće samo po sebi izazov, sa kojim se moramo izboriti što je bezbolnije moguće nakon izbora za Evropski parlament i očekivanog jačanja krajnje desnih snaga. Dovoljno je to je što Viktora Orbana mnogi vladari na Zapadnom Balkanu doživljavaju kao uzor, i on želi da tu učvrsti svoju neliberalnu demokratiju. Ipak, sada, od početka rata u Ukrajini, konrektni koraci u pravcu proširenja EU na Ukrajinu, Moldaviju i Zapadni Balkan, postali su geopolitički i sigurnosni imperativ", zaključuje Dajmel.

Smatra se da su minimalne šanse da Oliver Varhelji zadrži funkciju u narednom sazivu EK. Kako navodi Euractiv, njegov ostanak na funkciju bio bi "krajnje neobičan".

Dajmel ocjenjuje da je budućnost proširenja EU od velikog značaja i za samu Uniju i za čitav evropski region.

"Radi se o sigurnosti, koheziji i otpornosti protiv svih onih sila koje žele kraj EU i evropskog jedinstva", navodi Dajmel, komentarišući tvrdnje portala Euractiv da će resor komesara za proširenje biti među najtraženim "poslovima" u novom sazivu Evropske komisije.

Ona podsjeća da je status kandidata za članstvo u Uniji dodjeljen i Ukrajini, Moldaviji i Bosni i Hercegovini, dok se državama Zapadnog Balkana obećava perspektiva pristupanja EU od 2003.

"Ukoliko ne bude nikakvog istinskog napretka u pristupanju EU u narednih nekoliko godina, mi ćemo izgubiti ne samo posljednje ostatke kredibiliteta, već ćemo i rizikovati povratak nacionalizma i rast autoritarnih struktura, i još šire ćemo otvoriti vrata za Rusiju i Kinu", ističe Johana Dajmel, odgovarajući na pitanje kako će promjena u resoru EK koji se odnosi na proširenje uticati na države kandidate, uključujući Srbiju.

Izvor:KLix.ba