Vlada je, na danas održanoj 35. sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove mr Aleksa Bečić, utvrdila Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Crne Gore i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje sprovodi Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu u Crnoj Gori.

Sporazumom se, kako se navodi u saopštenju, utvrđuje okvir za saradnju između FRONTEX-a i njegovih timova sa jedne strane, i nadležnih tijela Crne Gore, sa druge strane.

“Sporazumom se potvrđuju aktivnosti koje sprovodi Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu u Crnoj Gori sa Evropskom unijom u oblasti upravljanja granicama i postizanja zajedničkih standarda na području zajedničkog djelovanja. Sporazum je veoma bitan i za samu Evropsku uniju, posebno u svijetlu aktuelnih migrantskih tokova. Ovim sporazumom postavlja se adekvatan okvir za saradnju Evropske unije i država potpisnica, u okviru kojeg će Crnoj Gori biti pružena pomoć u oblasti upravljanja granicom i eventualnim kriznim situacijama koje se odnose na pojačani priliv migranata sa Bliskog lstoka i konfliktnih područja, što je nepredvidljivog karaktera i zahtijeva blagovremeno i stručno reagovanje”, pojasnili su iz Vlade.

Takođe, iz Vlade navode da sporazumom su obuhvaćeni opseg operacija, građanska i krivična odgovornost, pitanje privilegija i imuniteta članova timova, zadaci i nadležnosti timova, kao i usklađenost sa temeljnim pravima, pitanja koja će biti predmet pregovora.

U saopštenju za medije navodi se da Vlada je donijela Odluku o broju studenata za upis u prvu godinu osnovnih studija Univerziteta Crne Gore za studijsku 2024/2025. godinu koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore.

Odlukom je, kažu, predviđen upis 3.126 studenata.

Navodi se da Vlada je donijela Odluku o broju studenata za upis u prvu godinu osnovnih studija na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost za studijsku 2024/2025. godinu koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore.

“Odlukom je predviđen upis 40 studenata, kao i prošle godine”, naveli su.

Vlada je usvojila Informaciju o utvrđivanju visine školarine na master studijskom programu na engleskom jeziku pod nazivom „Zaštita i upravljanje morskom sredinom“.

Kako se navodi u Informaciji, utvrđen je broj studenata za upis i to najviše 20 na master akademskom interdisciplinarnom studijskom programu na engleskom jeziku „Zaštita i upravljanje morskom sredinom“ (Maritime environmental protection and menagement), obima 120 ECTS na kojem se stiče diploma o završenim master akademskim studijama i nivo obrazovanja master (Msc).

Program će se realizovati u saradnji sa dva albanska univerziteta („Aleksander Moisiu“ u Draču i Univerzitet „Ismail Ćemali“ u Valoni), u okviru realizacije Erasmus+ projekta „Development of Regional Joint Master Program in Maritime Environmental Protection and Management (MEP&M)“ i ima karakter samofinansirajućeg studijskog programa sa predloženom visinom naknade za studiranje u iznosu od 500 eura po semestru.

Vlada je donijela Odluku o davanju šuma u državnoj svojini na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju u područnim jedinicama Plav, Berane, Pljevlja, Gusinje, Kolašin, Petnjica, Rožaje, Bijelo Polje i Žabljak (sanitarna sječa u 2024. godini).

“Ovom odlukom se daje na korišćenje drvna zapremina koja je bila izložena dejstvu entomoloških činilaca, kao i drugih abiotičkih činilaca, u skladu sa članom 7 Pravilnika o uspostavljanju šumskog reda i to za 2023. i 2024. godinu. Kako je u 2023. i 2024. godini izražena pojava sanitara u četinarskim šumama u PJ Plav, Berane, Pljevlja, Gusinje, Kolašin, Petnjica, Rožaje, Bijelo Polje i Žabljak, dominantno uslijed gradacije potkornjaka, u najkraćem mogućem roku, izvršena je doznaka sanitarnih stabala. Saglasno važećim propisima ovu drvnu zapreminu je neophodno što prije sjeći radi sprečavanja daljih štetnih posledica. Prodaja drveta u dubećem stanju (sanitarna sječa) sprovešće se u postupku javnog nadmetanja/aukcijska prodaja/ putem Javnog poziva, kako je to predviđeno članom 9 Uredbe”, pojasnili su iz Vlade.

Ukupno očekivani minimalni prihod, po osnovu prodaje sanitara po predloženim početnim cijenama, iznosi 375.085 eura.

Vlada je donijela Odluku o davanju šuma u državnoj svojini na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju u područnim jedinicama Pljevlja, Rožaje, Berane, Žabljak, Kolašin, Plužine, Bijelo Polje, Andrijevica, Podgorica, Danilovgrad, Nikšić, Plav, Šavnik i Petnjica u 2024. godini.

“Predmet ove odluke je davanje šuma u državnoj svojini na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, u područnim jedinicama Pljevlja, Rožaje, Berane, Žabljak, Kolašin, Plužine, Bijelo Polje, Andrijevica, Podgorica, Danilovgrad, Nikšić, Plav, Šavnik i Petnjica, po gazdinskim jedinicama i odjeljanjima u skladu sa planskim aktima, u količinama i po početnim cijenama kako je navedeno Odlukom. Osnov za utvrđivanje početne cijene drveta koje je predmet prodaje u dubećem stanju, čine kvalitet doznačene bruto drvne zapremine, otvorenost šumskim putevima, dužina transportnih distance i drugi parametri definisani Zakonom o šumama. Davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju sprovešće se u postupku javnog nadmetanja putem Javnog poziva (tenderskom prodajom). Ukupno očekivani minimalni prihodi po osnovu korišćenja šuma i po predloženim početnim cijenama iznosi 11.110.119,50 eura”, naveli su.

Vlada Crne Gore je usvojila Informaciju o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Bolje sestre“ Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje.

U Informaciji se navodi da se, usljed dugogodišnje eksploatacije izvorišta Bolje sestre, promjena u njegovom režimu izdašnosti i smanjenja eksploatacionih kapaciteta, pristupilo izradi Glavnog projekta o određivanju zona i pojaseva sanitarne zaštite tog izvorišta, koji je urađen u martu 2023. godine.

“Projektom su predložene zone sanitarne zaštite izvorišta, i to: I zona zaštite (zona neposredne zaštite); II zona zaštite (uža zona zaštite); III zona zaštite (šira zona zaštite), sliv izvorišta. Međutim, nepoznavanje sliva izvorišta, prostora sa koga se sve vode sakupljaju i kreću ka izvorišnoj zoni, predstavlja osnovni problem u njegovoj zaštiti. Uprava za vode je zbog značaja tog izvorišta formirala Stručni tim od kompetentnih stručnjaka iz oblasti hidrogeologije čiji je zadatak bio da preispita utvrđene granice II i III zone sanitarne zaštite izvorišta „Bolje sestre“, na osnovu kojih je urađen Glavni projekat”, kaže se u saopštenju dostavljenom iz Vlade.

Dodaje se da Komisija je u Izvještaju zaključila da Glavni Projekat nije odgovorio Projektnom zadatku, niti je utvrdio potrebne činjenice za određivanje sliva – III zone zaštite izvorišta, zbog čega je neophodno sprovesti dalja ispitivanja koja će obezbijediti potrebne podatke za izradu novog dokumenta.

“Takođe, Komisija je konstatovala da projekat mora da tretira postojeće projekte i dozvole dobijene u skladu sa zatečenim stanjem, da ukaže na konkretne uticaje i kako bi negativni efekti izgradnje mogli da utiču na kvalitet vode. Pored ostalog, konstatovano je i da Glavni projekat nije obradio katastar postojećih objekata i aktivnosti unutar zona zaštite. U tom kontekstu, Vlada je zadužila Regionalni vodovod da sprovede odgovarajući monitoring i dalja ispitivanja koja će obezbijediti potrebne podatke za izradu Projekta zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje sestre“, odnosno utvrdi potrebne činjenice za preispitivanje proširene II zone i određivanje sliva – III zone sanitarne zaštite izvorišta”, konstatuje se u dopisu.

Vlada je usvojila Informaciju o projektu „Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali – Bokokotorski zaliv“ u slučaju potrebe za dodatnim obezbjeđivanjem finansijskih sredstava u iznosu od šest miliona eura.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima.

“Budući da Crna Gora, kao članica Energetske zajednice i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ima obavezu da implementira propise EU iz oblasti energetike, donošenjem predloženog propisa izvršiće se usklađivanje nacionalnog pravnog okvira sa pravnom tekovinom Evropske unije u području sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima i stvoriće se pravni okvir za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata u skladu sa Direktivom 2009/119/EZ. Predloženim Zakonom će povećati sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima i mogućnost brzog djelovanje u slučaju rizika od nastanka poremećaja ili u slučaju poremećaja u snabdijevanju, a stvoriće se i pravni osnov za korišćenje sredstava direktne budžetske podrške Evropske komisije Crnoj Gori za prevazilaženje energetske krize”, dodaju iz Vlade.

Navodi se da primjenom novih zakonskih rješenja povećaće se kontrola kretanja naftnih derivata, jačanjem sistema nadzora i kontrole nad tržištem naftnih derivata i nad energetskom infrastrukturom, a pojačanim izvještavanjem koje se propisuje ovim Zakonom unaprijediće se praćenje protoka naftnih derivata, a time i naplata prihoda državnog budžeta.

Sve navedeno će, ukazuje se u dopisu, doprinijeti da Crna Gora postane atraktivna lokacija za potrebe regionalnog skladištenja obaveznih rezervi naftnih derivata, što bi uticalo na povećanu sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima za Crnu Goru i region.

Dodaje se da Vlada je usvojila Informaciju o realizaciji Javnog oglasa za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko – građevinskog kamena (vulkanit) lokaliteta “Piševska rijeka 1″ Opština Andrijevica s Predlogom davanja koncesije, Predlogom odluke o dodjeli koncesije i Predlogom ugovora o koncesiji.

Vlada je donijela Odluku o dopuni Odluke o određivanju luka prema namjeni.

“Dopunom je definisano da Luka Budva dobija status trgovačke luke za obavljanje putničkog saobraćaja, čime se ispunjavaju uslovi za uspostavljanje međunarodne pomorske linije Budva – Dubrovnik od 29. juna 2024. godine”, pojasnili su iz Vlade.

Vlada je usvojila Predlog odluke o utvrđivanju i raspodjeli dobiti za 2023. godinu „Monte put“ d.o.o. Podgorica.

““Monte put” je, u poslovnoj 2023. godini, ostvarilo pozitivan finansijski rezultat – dobit u ukupnom iznosu od 4.348.855,15 eura. Na ostvareni iznos dobiti, Društvo je u obavezi da, shodno Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, obračuna i uplati u Budžet Crne Gore – Poreskoj upravi, porez po odbitku 15 odsto u iznosu 652.328eura. Raspodjela neto dobiti vrši se u skladu sa Zaključkom Vlade Crne Gore br. 08-1170 od 30. 06. 2016. godine, na način da se 70 odsto neto dobiti transferiše Budžetu Crne Gore, a 30 odsto neto dobiti pripada Društvu koje je dobit ostvarilo”, zaključuje se u saopštenju za medije.

Izvor:Aktuelno