Obraćajući se prisutnima, gradonačelnik Đurašković je kazao da su Belvederske demonstracije kao simbol otpora i slobode utkane u najvrednije stranice istorije našeg naroda.

“Crna Gora je kroz svoju dugu i slavnu istoriju bila poprište mnogih iskušenja i izazova, ali je ljubav prema domovini bila i ostala sila koja nas povezuje, inspiriše i vodi naprijed. Kao što je to često bio slučaj u našoj prošlosti, i Belvederski događaji čiju godišnjicu danas obilježavamo, potekli su upravo iz te nesebične i nepokolebljive privrženosti prema svojoj zemlji, koja je naše herojske borce vodila i podsticala da se suprotstave brojnim izazovima i nepravdama,” kazao je Đurašković.

Predsjednik UBNORA Cetinje Borislav Pravilović kazao je da ovaj datum i ove žrtve nijesu bile uzaludne jer je to bila iskra sveopšteg crnogorskog ustanka 13. jula 1941. godine, najveličanstvenijeg datuma u istoriji crnogorskog naroda.

„Svjedoci smo da velikodržavni nasrtaji na Crnu Goru od njene nezavisnosti se i dalje nastavljaju i da oni neće prestati, pokušava se na sve načine urušiti građanski karakter ove države i njen antifašistički temelj. Došlo je ponovo vrijeme da svi pojedinačno i skupa na okup stanemo pod barjak jedine nam domovine Crne Gore kao što su to radili naši preci i da na svakom mjestu branimo njenu nezavisnost, njen građanski i multietnički sklad“, kazao je Pravilović.

Belvederske demonstracije 1936. godine organizovala je crnogorska opozicija predvođena Federalističkim pokretom i Komunističkom partijom. Skup je tadašnja vlast u više navrata zabranjivala, 26. juna 1936. godine velike kolone ljudi iz okolnih mjesta uputilo se ka Cetinju. Na Belvederu ih je dočekao blok jakih vojno- žandarmerijskih snaga. Nakon odustajanja demonstranata od daljeg prolaza prema Cetinju, dolazi do incidenata, kada snage režima počinju da pucaju i lišavaju života šest, a ranjavaju više od 20 demonstranata.