Za hrvatskog političkog analitičara Davora Đenera, problem s rezolucijom o Jasenovcu, koju proruske i velikosrpske političke opcije hoće usvojiti u Skupštini Crne Gore nije tema, nego činjenica da je rezolucija posve besmislena.

Đenero objašnjava da se 22. april u Hrvatskoj obilježava od trenutka kad je Hrvatska oslobodila područje oko Jasenovca (u maju 1995, u sklopu operacije Bljesak), dakle od aprila 1996. godine.

Otad prema njegovim riječima svake nedjelje najbliže datumu godišnjice proboja logoraša iz Jasenovca, antifašističke organizacije, jevrejske organizacije, romske i srpske manjine, ali i Vlada RH održavaju komemoraciju, a bilo kakvo dociranje četničkih vojvoda koji nastoje biti komesari političkog života u Crnoj Gori, Hrvatskoj nije potrebno.

“Na komemoraciji od 2000. godine redovito učestvuju i predsjednici republike. I bivši predsjednik Stjepan Mesić, i bivši predsjednik Ivo Josipović, dolazili su u Jasenovac i prije nego što su postali predsjednici, a nastavili su dolaziti i nakon završetka mandata, kaže Đenero, pa se sa razlogom postavlja pitanje koji je smisao ove Rezolucije, ako već postoje datumi koji se uredno obilježavaju u Hrvatskoj povodom stradanja u logoru Jasenovac i koje su bez izuzetka svi tamošnji zvaničnici još odavno osudili.

Za Đenera ideja Andrije Mandića o slanju delegacije crnogorske Skupštine 22. aprila u Hrvatsku, predstavlja instrument one iste politike, koju sprovodi Aleksandar Vučić.

“Kao što znamo, Vučić je svoju predstavu izazivanja sukoba, kakvu je izveo u Potočarima, ponižavajući žrtve srebreničkog genocida, htio ponoviti i u Jasenovcu, ali je vraćen s granice Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Isto bi se, sigurno, dogodilo nekoj Mandićevoj družbi, ako bi pokušala izvesti vučićevski performance u Jasenovcu”, jasan je on.

Zato s sa razlogom pita otkud potreba proruskim, velikosrpskim i otvoreno četničkim opcijama da insistiraju na rezoluciji o Jasenovcu, a to je teško razumjeti.

Đenero objašnjava da jedini njihov predstavnik, koji je likvidiran u Jasenovcu je četnički vođa Pavle Đurišić, ali on nije bio žrtva koncentracionog logora koji je oslobođen u vrijeme njegove smrti, pri povlačenju prema Austriji nakon poraza fašističkih snaga, nego nakon hapšenja u Staroj Gradišci.

“Da spominju smaknuće Đurišića, koji je prije smrti pregovarao s neprijateljem četnika, Sekulom Drljevićem, bilo bi moguće razumjeti motiv ove rezolucije i tretirati je kao dio paketa u kojem Mandićevi sljedbenici traže i osudu egzekucije četnika kod Zidanog Mosta u Sloveniji”, kaže Đenero.

No, prema njegovim riječima, šalu na stranu, očito je da dominantan dio vladajuće koalicije, kontrolna vlast oko Mandića, želi zategnuti odnose Crne Gore s najbližom joj članicom EU i NATO saveza, Hrvatskom.

” Treba mu podloga za budući „narativ”, da ne kažemo brbljariju, o tome da je Crna Gora blokirana u svom europskom putu, a svima je jasno da ova grupa ne misli pristati na stvarne reforme koje su uslov za zatvaranje pristupnih pregovora”, pojašnjava Đenero i dodaje da Hrvatska sigurno zbog bilateralnih problema neće blokirati pristupanje Crne Gore Europskoj uniji, kao što nije blokirala niti potvrdu IBAR zakona (iako je svjesna da su neki od njih usvojeni protuustavno i da se ne radi o ozbiljnim reformama).

No, kako pojašnava Đenero, jasno je rečeno da Hrvatska, kao niti brojne druge članice EU, neće pristati na to da se zatvaraju pristupna poglavlja, a da se crnogorski pravni i politički sistem stvarno ne prilagođava acquisu.

“Ovdje se očigledno radi o lukavoj Vučićevoj i Mandićevoj igri: s jedne strane Crnoj Gori se ne smije dozvoliti napredovanje prema članstvu u EU, a s druge se strane pokušava namjestiti zamka Hrvatskoj, da bi se ona optužila da blokira Crnu Goru, na način kako je to Grčka činila Sjevernoj Makedoniji, a sada to čini Bugarska”, zaključio je Đenero.

I za predsjednika Crnogorskog helsinškog odbora Miodraga Vlahovića Rezolucija o Jasenovcu predstavlja saobotažu.

On je zatražio reakciju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

“Dan poslije. Ponavljam što svi znamo: cilj je da se dodatno naruše odnosi sa Hrvatskom. Vaše mišljenje, reakcija, gospođo ambasadorice Popa”, poručio je Vlahović na mreži Iks, ističući da bi Pokret ,,Evropa sad“ spriječio ovu sabotažu da „imamo odgovornog premijera i ministra vanjskih poslova“.

REZOLUCIJA NA REZOLUCIJU

Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj najavio je u izjavi za Televiziju E da će poslanici te stranke podnijeti inicijativu u Skupštini o rezoluciji o stradanju albanskog naroda u Crnoj Gori.

Camaj je istakao da je riječ o slučajevima od 1915. kada je stradao veliki broj pripadnika albanskog naroda u Crnoj Gori iz, kako je kazao, isključivog razloga zato što su Albanci.

“Od kada su teritorije gdje žive Albanci pripojene Crnoj Gori, kada se Crna Gora formirala počinjeno je dosta tih zlodjela – negdje od početka 1915. pa završno sa 2016. kada se desio „Orlov let“. Ono što je najgrublje, mislim da je Barski masakr, gdje je nastradalo oko 3.000 Albanaca nevinih od jugoslovenskih, odnosno crnogorskih partizana. Svakako, imamo zločin u Hotima 1919. gdje je ubijeno oko 100 Hota, ni za što, samo zato što su bili Albanci. Jednostavno, mislim da se u odnosu na ta pitanja mora odrediti Skupština i da idemo naprijed time što ćemo skinuti rđu sa prošlosti”, kazao je Camaj.

Osim njega kao dopunu dnevnog reda poslao je i poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević, koji traži da se i u dnevni red sjednice Skupštine uvrsti Rezolucija o osudi izraelskih zločina na palestincima.

Izvor:Standard