To se navodi u izvještaju Stejt departmena o vjerskim slobodama u Crnoj Gori za 2023. godinu.

Kako se dalje navodi u tom dokumentu, zvaničnici ambasade i crnogorskih vlasti razgovarali su i o odnosima Vlade i vjerskih grupa, te o primjeni izmijenjenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti i opštem tretmanu vjerskih zajednica prema njemu.

U godišnjoj analizi američke vlade ukazano je na ključne događaje i probleme vezane za vjerske slobode i zajednice u prošloj godini. Pomenut je i raskol u "CPC" i odbijanje Ministarstva pravde da Borisa Bojovića upiše kao "mitropolita CPC" u državni registar vjerskih zajednica.

"Bojović je u septembru predvodio javni skup na kojem je Mihailo smijenjen sa rukovodećeg položaja u CPC i sam sebe izabrao za vođu. Mitropolit Mihailo je odmah osudio ovaj potez kao pravno nevažeći i javno izjavio da ostaje na čelu CPC", navodi se u izvještaju o religijskim slobodama.

Konstatovano je da je Islamska zajednica Crne Gore (IZCG) kritikovala tadašnjeg premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, tvrdeći da postoji nejednakost u vladinom finansiranju vjerskih zajednica, ukazujući da je IZCG primila znatno manje sredstava od države nego Srpska pravoslavna crkva (SPC).

"CPC je saopštila da Vlada nije preduzela ništa tokom godine da riješi spor između SPC i CPC oko vlasništva nad spornim vjerskim objektima", piše u izvještaju.

Navedeno je i da je Skupština opštine Pljevlja u septembru izglasala da praznik tog grada bude Sveta Petka, umjesto 20. novembar, koji se slavi kao dan oslobođenja Pljevalja od okupatora u Drugom svjetskom ratu. Konstatuje se da je ta odluka izazvala kritike IZCG i nevladinih organizacija (NVO), uz ocjene da je njom narušen sekularni karakter države i da su muslimani marginalizovani.

U izvještaju se podsjeća i na izjavu patrijarha srpskog Porfirija izrečenu u oktobru u podgoričkom Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja, gdje je, uoči popisa stanovništva, pozvao vjernike da se etnički izjasne kao Srbi. Ukazano je i na incident iz aprila prošle godine, kada su napadnuta dvojica bosansko-hercegovačkih sportista, te na navode IZCG da je napad bio vjerski motivisan, ali i na druge izvore koji su tvrdili da je uzrok napada bila svađa zbog saobraćajne nezgode.

"IZCG je tokom godine izvještavala o brojnim slučajevima antimuslimanske retorike, uključujući skandiranje na javnim događajima i školskim svečanostima kojima se proslavljaju ratni zločinci, uključujući Ratka Mladića, osuđenog za zločine protiv čovječnosti i genocid nad muslimanima. Prema IZCG, Ministarstvo prosvjete nije reagovalo na ove incidente", konstatuje Stejt department.

U izvještaju je notirano i da iz IZCG tvrde da još nisu dobili odgovor od lokalnih i državnih institucija na njihov zahtjev za dodjelu parcele u Baru za izgradnju džamije, te da su ponovili svoju raniju zabrinutost u vezi sa ograničenim kapacitetom njihovog groblja u Podgorici.

U registar upisane 23 vjerske zajednice

U izvještaju se navodi da su u Jedinstveni registar vjerskih zajednica u prošloj godini bile upisane 23 vjerske zajednice.

"Vjerske grupe, uključujući Katoličku crkvu i IZCG, kazale su da se i dalje zalažu za jasno napisane zakone koji regulišu vlasništvo nad vjerskom imovinom i da pokreću pitanje restitucije ili kompenzacije za imovinu, posebno za bogomolje ili groblja, za koje su izjavili da su ih vlade nezakonito oduzele od vjerskih grupa ili njihovih pripadnika u prošlosti", piše u izvještaju.