Državi treba strategija za otkup i preradu pečurki

Državi treba strategija za otkup i preradu pečurki

U narednih desetak dana moglo bi se znati kakva će bti sezona pečurke na sjeveru Crne Gore, nakon obilnih kiša koje su ovaj dio Crne Gore zahvatile u prethodnom periodu.

Jedan od najvećih otkupljivača i prerađivača pečurke i šumskih plodova iz Rožaja, Feho Kalač, kaže da toliko vremena treba da se vidi da li će pečurka, sada kada je ugrijalo, krenuti i da li će je biti na početku ove sezone.

„Mislim da je ovih desetak dana prekretnica, hoće li je biti ili neće“ – kazao je Kalač.

On je objasnio da pri tome prije svega misli na vrganj i lisičarku koji su u inostranstvu najviše traženi.

„Nešto vrlo malo što je bilo smrčka, to su ljudi brali za svoje potrebe ili su prodavali na primorju. Sada nam ostaje samo da čekamo i da u narednim danima vidimo hoće li ove godine biti vrgnja i lisičarke, ili će se ponoviti loša godina kao što je bila prošla“, kazao je Kalač.

Kada se radi o drugim šusmkim plodovima, prvenstveno borovnici i malini, on ocjenjuje da je godina vrlo loša, ali se zato nada da će uspjeti da plasira zalihe borovnice od prošle godine koje ima u svojim hladnjačama.

"U nižim planinskim predjelima roda borovnice skoro da nema. Vidjećemo u vrhovima kakav će biti rod, gdje malo kasnije zrijeva, ako je neki grad ne pokosi“, objašnjava Kalač.

Kada se radi o cijenama, on ističe da još nisu formirane, i da će se toznati početkom avgusta, kada, ako bude roda, berba bude u punoj sezoni.

Kalač, koji je vlasnik preduzeća „K.D. Sloga“, podsjeća da je prošlogodišnja sezona berbe pečurke na sjeveru Crne Gore potpuno propala, i gaji nadu da se to ove godine neće ponoviti.

Tako se pokazalo da nedostatak državne strategije u ovoj oblasti dovodi na ivicu opstanka jednu značajnu privrednu granu, otkupljivače i prerađivače, ali i obične građane, odnosno berače, koji od toga ostvaruju značajne prohode.

Kalač kao iskusni privrednik u oblasti otkupa i prerade pečurki i šumskih plodova, ističe da je uspio da prošlu godinu premosti otkupom kleke i jagode.

Samo godinu ranije, 2022, pečurka je bila prerodila da se nije imala gdje skladištiti, odnosno da nije bilo dovoljno hladnjača u kojima bi se mogla sačuvati, da bi 2023. bila bila poptuno obrnuta situacija.

Portal RTCG je pisao je o tome da je vrganj 2022. godine „prerodio“ i da su otkupljivači uzimali samo najkvalitetniju klasu, i to po cijeni od svega 1,5 eura, zbog malih kapaciteta privatnih hladnjača na sjeveru, dok je ona slabije klase trunula u šumama.

Prošle godine vrgnja, kao se to obično kaže, nije bilo ni za lijek, a kilogram je dostizao cijenu od 13 eura, a kao glavni problem svi su isticali manjak skladišnog prostora, odnosno hladnjača. Na stranu nedostatak skladišnih kapaciteta, kažu otkupljivači.

Crna Gora prema njihovim riječima sve ove godine nije učinila ništa da stimuliše razvoj prerađivačkih pogona za pečurku.

Pokazalo se da su otkupljivači pečurke i drugih šumskih plodova ostavljeni sami sebi. Država im nije mogla pomoći ni kada su im hladnjače ostale pune malina.

Nije im mogla pomoći ni da smjeste tržišne viškove pečurke. 

„Država mora imati neku strategiju za ovu granu djelatnosti, koja se na sjeveru već profiliše kao ozbiljna privredna grana. Ne smijemo biti prepušteni vremenskim uslovima i rodu pečurke i šumskih plodova od godine do godine. Potrebne su nam fabrike za preradu tržišnih viškova u godinama kada robe ima mnogo, i onda nema stihije“ – kažu privrednici u ovoj oblasti.

Zato vlasnik „K.D. Sloga“ iz Rožaja kaže da im ostaje da u narednih deset dana gledaju u nebo i čekaju da vide kakav će ove godine biti rod pečurke.

„Ako ne rodi, svi smo na gubitku, od berača, preko otkupljivača do izvoznika. To je jedan lanac. Još jednom kažem, narednih deset dana, nakon baš obilnih kiša, biće presudno i znaćemo hoće li ove godine biti pečurke ili ne“, kaže Feho Kalač.   

Izvor RTCG            

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.