Uljarević navodi da se, na žalost, prebrzo dokazalo ono na šta je kritički orijentisan dio civilnog društva ukazivao – parlamentarna većina i Vlada nijesu bili iskreni u svom opredjeljenju da dinamiziraju proces EU integracija Crne Gore.

"Oni su samo zloupotrijebili do sad nezabilježenu političku volju EU i država članica da Crnu Goru 'pogura' naprijed kako bi sama EU pokazala da ima fokus na Zapadni Balkan i da je politika proširenja revitalizovana.

Na težinu otkazivanju posjete Šarl Mišela ukazuje njegova pozicija nekog ko daje politički pravac djelovanja EU. Naime, treba se podsjetiti da je predsjednik Evropskog savjeta i glavni predstavnik EU, jer on predstavlja šefove država ili vlada članica EU, a ovim je nedvosmisleno poslata poruka da, samo nekoliko dana nakon što je Crna Gora dobila IBAR, lideri država članica EU nemaju više konsenzualno minimalno povjerenje u vlasti u Crnoj Gori", objašnjava Uljarević.

Neopisivo je glupo misliti da Crna Gora može izigravati moralnog žandarma Hrvatskoj i Njemačkoj

Izbjegavanjem da se vidi sa poslanicima koji su izglasali Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dahau i Mathauzenu, kao i sa premijerom koji živi u naivnom uvjerenju da može sjedjeti istovremeno na istočnoj i zapadnoj stolici, poslata je, ističe, poruka sa najvišeg nivoa EU da postoji granica do koje se mogu tolerisati nedorasle balkanske političke igre i da se ta granica prešla.

"Ta Rezolucija je pokazala licimjerstvo ne samo prema žrtvama, kojih su se naprasno sjetili nakon usvajanja UN Rezolucije o Srebrenici, nego i prema makar dvije države članice EU – Hrvatskoj i Njemačkoj. Naime, upravo je Njemačka primjer države koja se dosljedno, posvećeno i kontinuirano suočava sa svojom prošlošću, koja je procesuirala ratne zločina, plaćala reparacije, uspostavila kulturu sjećanja iz poštovanja prema žrtvama i kao preventivni mehanizam kako se te strahote ne bi više ponovile", podsjeća direktorica CGO.

Na drugoj strani, pojašnjava, hrvatske vlasti ne spore genocid u Jasenovcu niti slave koljače koji su u njemu sprovodili te zločine. Naprotiv, svake godine se odaje počast žrtvama u Jasenovcu na najvišem državno nivou.

"To što neko u Crnoj Gori misli da zarad interesa onih koji Crnoj Gori ne žele napredak i sticanja kod njih nekih svojih poena može da izigrava moralnog žandarma Njemačkoj i Hrvatskoj, a da se pri tom ista ekipa nije suočila ni sa jednim ratnim zločinom koji je počinjen 90ih u Crnoj Gori i u ime Crne Gore van njenih granica, niti raskrstila sa tom naopakom ideologijom koja i danas ima svoj izraz, neopisivo je glupo uvjerenje.

Bilo je jasno svima koji su ovaj proces analitički i objektivno posmatrali da je politička volja EU bila motor u prethodnom periodu a da su vlasti samo plivale na tom talasu, pri čemu je svako iz parlamentarne većine i Vlade, ko je bio u mogućnosti, tu ugradio neke svoje partikularne interese a sve suprotno javnom i državnom interesu Crne Gore", ističe ona.

IBAR je, navodi, vlastima trebao da posluži kao smokvin list kako bi se iza navodnog evropejstva i posvećenosti evropskim standardima i najboljim praksama sakrila neodgovorna politika u službi autokratskog lidera iz regiona koji je već ozbiljan problem za čitav region, ali i urušavanje digniteta ionako krhkih institucija i zloupotreba javnih resursa, zatim klerikalizacija, politički revizionizam i radikalizacija a što sve nosi sada već realnu opasnost da se uzdrmaju temelji održivosti i društva i države Crne Gore.

"Umjesto da se odmah krenulo u građenje sinergije oko načina da se ispune završna mjerila za poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, i da se napravi jasan akcioni plan kako to postići, vladajuća parlamentarna većina je IBAR pretvorila u hod ka najopasnijem putu - Ibarskoj magistrali. To dovodi u pitanje i dalju funkcionalnost deblokade procesa evropskih integracija od prije neki dan.

Nijesu Spajić i Mandić prvi na Zapadnom Balkanu, a ni u Crnoj Gori, čija se kameleonska politika brzo razotkrila, ali je ovdje najveći problem što ćemo plaćati svi kao društvo zbog njihove neodgovornosti dok god su na tim pozicijama, a što duže budu možda i posljedice budu teže za sanirati", zaključuje direktorica CGO Daliborka Uljarević.