Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, doc. dr Nikoleta Đukanović u razgovoru za Portal Analika ocijenila je da je usvajanje rezolucije o Jasenovcu uvertira za predstojeću rekonstrukciju Vlade.

Ona ukazuje i da je učlanjenje u EU paravan za implementaciju istinske politike Andrije Mandića koji, kako navodi, ima zadatak da taj process odgodi, a ne zaokruži. 

Sagovornica Analitike naglašava i da je otkazivanje posjete predsjednika Savjeta Evrope Šarla Mišela Crnoj Gori jasan znak upozorenja da se vođenje spoljne politike u praksi ne smije razlikovati od one koju zastupa parlamentarna većina. 

Rezolucija o Jasenovcu uvertira rekonstrukciji Vlade 

Govoreći o Rezoluciji o genocidu u Jasenovcu, Đukanović ističe da njeno usvajanje nije bilo iznenađenje imajući u vidu napore predsjednika Skupštine da se ta inicijativa uvrsti u dnevni red i bude usvojena. 

„Taj čin pokazuje kontinuitet dosljednosti politike bivšeg DF-a prema vlastima u Beogradu, narušavanja odnosa sa državama u regionu, prvenstveno sa Hrvatskom i pokazivanje svoje suštinske politike koja je vrlo daleko od evropskih prioriteta. Sa druge strane, kako ne bi ostali uskraćeni za podršku u Parlamentu, partije u Vladi, uz par izuzetaka, glasale su za pomenutu rezoluciju“, navodi Đukanović. 

Napominje da je riječ o partijama čija se predizborna obećanja i postizborna retorika zasnivaju isključivo na evropskim obećanjima i koje su nedavno glasale za IBAR zakone, ali zbog ostanka na vlasti po potrebi podržavaju i retrogradne inicijative koje region udaljavaju od pomirenja, dobrosusjedskih odnosa i evropske budućnosti. 

„Sa jedne strane, imamo vrlo izražene ucjene bivšeg DF-a prema pokretu Evropa sad, ali i premijera i PES koji na sve ucjene pristaju da bi zadržali pozicije vlasti. Tako je ova rezolucija samo uvertira rekonstrukciji Vlade i zadovoljavanju različitih partijskih apetita i političkih interesa i struja iz Beograda. Ipak, to što je Rezolucija dobila tijesnu većinu, pokazuje da aktuelna parlamentarna većina nema jedinstvene stavove o ovom i sličnim pitanjima, da nijesu svi spremni da zbog pozicija urušavaju svoja strateška stremljenja, ali i da je premijer obezbijedio neophodan broj glasova“, naglašava sagovornica Analitike. 

Sa druge strane, kako dodaje, i u PES-u i u Vladi postoje demokratske progresivne strane, ali su uvijek u manjini i rijetko donose odluke. 

Učlanjenje u EU paravan za implementaciju istinske politike Mandića 

Nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu, uslijedile su oštre reakcije zvaničnog Zagreba, kao i konkretna poruka Brisela, otkazivanjem posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela Crnoj Gori. 

Napominjući da je Crna Gora za usvajanje IBAR-a (nezasluženo) dobila bezrezervnu (političku) podršku, Đukanović ukazuje da aktivnosti parlamentarne većine mogu dovesti u pitanje čak i takvu naklonjenost. 

“Proces pregovaranja i EU integracija podrazumijeva i politički i tehnički proces. Čak i da ispunimo sve kriterijume i zahtjeve koji se od nas očekuju, važno je taj proces politički podržavati i pomagati. Zato je važno da se odnosi grade i unapređuju i sa državama regiona i sa članicama Evropske unije”, naglašava Đukanović. 

Prema njenim riječima, ono što za sada možemo vidjeti jeste da je učlanjenje Crne Gore u EU paravan za implementaciju istinske politike Andrije Mandića koji ima zadatak da taj proces odgodi, a ne zaokruži. 

“I to je još jedan dokaz da se integracija Crne Gore u Evropsku uniju koristi samo kao lijepo obećanje koje građani žele da čuju, a ne kao nešto što je zaista smjernica svim partijama na vlasti”, podvlači naša sagovornica. 

Đukanović smatra da su reakcije iz Hrvatske i potencijalno kočenje na EU putu potpuno očekivani potezi, jer je, kaže, Crna Gora pokazala da su njeni kapaciteti i dometi u reformama ograničeni na izglasavanje zakona koji su usvojeni po spornoj proceduri, sa još spornijim sadržajem. 

“Ujedno, otkazivanje posjete Mišela jasan je znak upozorenja vlastima u Crnoj Gori da se vođenje spoljne politike u praksi ne smije razlikovati od one koju zastupa većina u Parlamentu, te da ne možete imati dva potpuno različita spoljnopolitička prioriteta, naizmjenično raditi na njima kako biste zadovoljili različite strane faktore. Ono što zaista zabrinjava jeste snaga i moć antievropskih struja u Parlamentu da ucjenjivanjem podrškom mogu da ostvare sve ciljeve koliko god se oni kosili sa onim što podrazumijeva evropsko usmjerenje Crne Gore”, podvlači Đukanović. 

Sa druge strane, kako navodi, tužno je to što mi nijesmo nikad usvojili dobro zakonsko rješenje zbog samih građana, nego samo zbog političkih interesa, ne sagledavajući poziciju ili potrebu građana. 

“Ipak, mislim da je dobro što EU konačno reaguje na ovakva dešavanja u Crnoj Gori, što konačno uskraćuje podršku regresivnim snagama koji odavno zastupaju antievropske narative i pokušavaju da naše društvo još više podijele i distanciraju od demokratskog svijeta”, poručuje Đukanović. 

Granica pristojnog i odgovornog ponašanja prema građanima odavno pređena 

Komentarišući česta odgađanja skupštinskih sjednica, te odnos premijera i parlamentarne većine prema građankama i građanima, Đukanović ocjenjuje da je odavno pređena granicu pristojnog i odgovornog ponašanja nosilaca javne vlasti, a naročito parlamentaraca. 

“Nažalost, promjene nijesu dovele do promjene ključnih političkih obrazaca koji su uvijek u Crnoj Gori bili zastupljeni, a to je da je nosilac vlasti nedodirljiv i da ne osjeća ni minimum odgovornosti prema građanima koji su ga izabrali. Ukoliko se tome doda i činjenica da smo maksimalno snizili transparentnost, demokratičnost i prihvatanje kritičke analize od strane civilnog društva ili opozicije, politiku stavili daleko ispred prava, onda možemo govoriti o sistemskom urušavanju institucionalnog i pravnog sistema države. Dodatno, izuzev što je smjena vlasti dovela do još intenzivnijeg partijskog zapošljavanja, s obzirom da mnoge partije, uprkos svom razultatu na izborima, nemaju dovoljno članstva/kadra, ona je za posljedicu imala i degradaciju važnih pozicija spornim imenovanjima”, napominje Đukanović. 

Sagovornica Analitike ukazuje da je sve ovo dovelo do relativizacije poštovanja pravnog poretka, procedura, institucija, dok odgovornosti prema građanima, kako navodi, nikada nije ni bilo.

PES mnogo ranije postao politička marioneta 

Svjedočimo sve otvorenijim javnim konfrontacijama predsjednika države Jakova Milatovića s doskorašnjim partijskim kolegama, a nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu Milatović je PES nazvao političkom marionetom. Đukanović je stava da PES jeste postao politička marioneta ali, kako navodi, ne od usvajanja rezolucije, nego mnogo ranije. 

“Sumnjam da je to bio razlog napuštanja partije od strane gospodina Milatovića, već je riječ samo o interesnim i ličnim kalkulacijama. Tako da bez obzira što mislim da je Milatović u pravu u mnogim slučajevima, vjerujem da on to ne radi u odnosu na svoja lična uvjerenja, jer su ona ipak bliža strankama čija je marioneta postao PES, već je mnogo vidljivija potreba za političkom kritikom svojih oponenata”, kategorična je sagovornica Analitike.

Upitana hoće li premijer nastaviti da kroz rekonstrukciju Vlade ispunjava Mandićeve i Kneževićeve zahtjeve, Đukanović kaže kako u odnosu na dosadašnje kompromise očekuje da će Spajić uraditi sve da zadrži podršku većine u Skupštini i ostane na čelu Vlade, uključujući i rekonstrukciju. 

“Mislim da svjedočimo sve slabijim političkim akterima koji se prilagođavaju volji drugih partija iz Crne Gore ili iz inostranstva, bez obzira na svoje, makar proklamovane, ciljeve i principe. Ukoliko se prisjetimo štete koju je Vlada Dritana Abazovića napravila usvajanjem Temeljnog ugovora, onda zaista vidimo da aktuelna većina nema jasnu viziju razvoja, konsenzus oko ključnih spoljnopolitičkih pravaca djelovanja i saglasnost oko toga šta je zaista interes naše države”, podvlači Đukanović.

Stvaranje Evropskog saveza može doprinijeti jačanju proevropskih snaga 

Komentarišući formiranje novih partija i Evropskog saveza SD, SDP i LP, te eventualna pregrupisavanja na političkoj sceni, Đukanović podvlači da niko trenutno ne može identifikovati potencijalne saveznike za naredne izborne cikluse. 

“U Crnoj Gori se koalicije prave samo da bi partije lakše došle do većeg broja mandata, a ne jer imaju sličnu programsku, ideološku profilaciju. Zato koalicije tako kratko traju, i zbog toga u Skupštini imamo pregršt poslaničkih klubova iz jedne izborne liste, dok imamo i slučajeve da su neke partije sa iste liste u vlasti, a druge u opoziciji”, naglašava Đukanović. 

Prema njenim riječima, pojava novih političkih partija može samo dodatno otežati proces konsolidacije našeg partijskog sistema, dodatno fragmentisati Parlament i zakomplikovati put do stabilnih vlada. 

“Za razliku od rasitnjavanja političke scene usljed pojave novih partija, stvaranje saveza poput novog Evropskog saveza je novina i može potencijalno doprinijeti jačanju proevropskih snaga, posebno ako uspije da bude nadstranački, a ne da bude samo forma koja će isključivo da da novo ime starim i aktuelnim praksama”, poručuje sagovornica Analitike. 

Govoreći potencijalnom okončanju podgoričke krize vlasti, Đukanović navodi da su, iako je sve moguće, izbori najizvjesniji ishod. 

“Dešavanja u PES-u sigurno će uticati na izbor birača pa vjerujem da će doći do pada podrške, ali primarno na račun nove partije ukoliko je bivši odbornici PES-a oforme sa gospodinom Milatovićem i ostalim članovima koji ga podržavaju. Sa druge strane, mislim da će način kako su vodili Vladu, stepen nedemokratičnosti, netransparentnosti, neispunjavanje obećanja, prilagođavanje interesima Republike Srbije, uprkos dobijanju IBAR-a, uticati na pad popularnosti PES-a. Svakako će se stvoriti veliki prostor i za opozicione partije, pa sam sigurna da će izbori biti, ukoliko do njih dođe, veoma neizvjesni”, zaključuje Đukanović.