Na ovo je u razgovoru za "Dan" upozorila  izvršna direktorka Centra za klimatske promjene UDG dr Ivana Vojinović.

– Budući da su crveni meteo alarmi bili upaljeni u susjednim državama u kojima je već bilo došlo do nepogoda, mogli smo za nedavne vremenske nepogode koje su zadesile Crnu Goru da koristimo radarski sistem iz Hrvatske koji pokriva teritoriju Crne Gore, a koji je prije tri godine postavljen na Pelješcu. Ovako, imali smo samo eks post reakciju i aktivnosti i postupanja za otklanjanje posljedica nastale elementarne nepogode, kao što su procjena štete i sanacija područja zahvaćenog rizikom. Ipak, i bez formalnog upozorenja na nadolazeću meteorološku opasnost, kojeg u ovom slučaju nije bilo od strane Zavoda, nadležni državni organi koji se nalaze u sistemu zaštite i spasavanja, poput MUP-a i njegovog Direktorata za vanredne situacije, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju i ostalih, moraju adekvatno reagovati i biti svjesni da sada svaka oluja ima potencijal da se pretvori u razornu ciklonsku i dovede do ozbiljnih posljedica u smislu snage i razorne moći, a koja nastaje kad imamo puno toplog i vlažnog vazduha koji se podiže pod dejstvom neke sile. I to možda ne bi bilo neobično, ni tako dramatično, da nije klimatskih promjena, koje su ovu pojavu podigle na novi nivo – ukazala je Vojinović, naglašavajući da oluja koja je pogodila Crnu Goru posljedica globalnog zagrijavanja koje dovodi do toga da su padavine ekstremnije i da se stvaraju jača olujna nevremena.

Dodaje da smo prije par dana u Crnoj Gori osjetili destruktivnu snagu i razorno dejstvo prirode.

– Na primjeru jake ciklonske oluje koja je pogodila teritoriju naše države moglo se vidjeti i osjetiti da živimo u vremenu u kojem se klima ubrzano mijenja. Ciklonska, odnosno kružna oluja, čiji vjetrovi su u Crnoj Gori dostigli brzinu do 200 kilometa na sat, došla je sa Atlantika i obuhvatila veliki prostor, od Baltika do Mediterana – rekla je Vojinović. Ukazuje da je u pitanju bila oluja većeg intenziteta, energije i termičke aktivnosti, ali i ciklonska aktivnost koja je brzo prošla.

– Ovaj događaj nam je pokazao da se raspored padavina promijenio u odnosu na raniji period, jer imamo duže sušne periode koje prekidaju češći i intenzivni periodi ekstremnih padavina. Dva izgubljena ljudska života i višemilionska materijalna šteta na pretovarnim mostovima Luke Bar pokazuju da je nivo problema takav da treba da postoji veći oprez nego što je bio u prošlosti. I da shvatimo da ne možemo da se vratimo na klimu iz recimo sedamdesetih ili osamdesetih prošlog vijeka, kao i da ne očekujemo da je ovo najgore što smo vidjeli, ukoliko na globalnom planu ne dođe do drastičnog zaokreta u smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte koje su u najvećoj mjeri i dovele do promjene klime. Naime, svaki put kada postoji šansa da dođe do olujnog vremena ono će, usljed globalnog zagrijavanja, biti potencijalno jače i razornije – naglasila je Vojinović.

Godišnje pet ekstremnih situacija

Vojinović podsjeća da je do sada prosječno bilo oko pet ekstremnih meteoroloških situacija godišnje koje su bile u kategoriji crveni meteoalarm, a prosječan broj izdatih crvenih meteoalarma na godišnjem nivou 20.

– U ranijem periodu je upravo na osnovu izdatih upozorenja na opasne meteorološke i hidrološke situacije koje je Zavod izdavao, cjelokupan sistem zaštite i spasavanja bio angažovan kako bi se smanjile posljedice tih ekstremnih situacija (npr. poplave 2010, sniježne padavine 2012. godine, toplotni talasi tokom 2015, 2017, 2018. i brojni požari izazvani ekstremno visokim temperaturama, olujni udari vjetra 2012, 2015, 2019. i sl). Očigledno je da je infrastruktura u Crnoj Gori pravljena po standardima koji odgovaraju klimi od prije 50 godina i nije spremna za ovakve oluje – navela je Vojinović

Dodaje da je sposobnost predviđanja i praćenja ovih oluja od presudnog značaja za minimiziranje štete i spasavanje života u pogođenim područjima.

– Olujne, grmljavinske i gradonosne nepogode, kao i vrtložni fenomeni u obalnom pojasu (a ova ciklonska oluja jeste došla s mora), poput morske pijavice, su velika opasnost za Crnu Goru. Ključnu ulogu prilikom ekstremnih meteoroloških situacija koje su praćene najavom najvećeg stepena opasnosti ima Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju. Zavod je, kao organ državne uprave nadležan za poslove hidrometeorologije, dužan da Ministarstvu unutrašnjih poslova pruži stručnu pomoć i dostavi meteorološke i hidrološke informacije, prognoze i upozorenja o uslovima koji prethode atmosferskim i hidrološkim elementarnim nepogodama. Na osnovu tog obavještenja treba da bude pokrenut sistem zaštite i spasavanja, odnosno sprovedene operativne aktivnosti i postupanja u slučaju neposredne prijetnje od rizika za ljude, životinje, biljke, imovinu i životnu sredinu od prirodnih nepogoda, kao i aktivnosti i postupanja za vrijeme rizika. Drugim riječima, MUP treba da izda službena saopštenja o nadolazećoj opasnosti, njenom obimu i aktivnostima i mjerama koje je neophodno preduzeti u zaštiti i spasavanju. U ovom konkretnom slučaju koji se desio prije nekoliko dana, Zavod nije sa sigurnošću predvidio preciznu lokaciju i intenzitet vremenske nepogode i izostalo je potrebno obavještenje Operativno komunikacionom centru (OKC) MUP-a – navodi Vojinović.

POSLJEDICE NEVREMENA

Prema njenim riječima, kada je atmosfera toplija može da primi više vodene pare koja je osnovni izvor padavina i energije ovakvih olujnih sistema.

– Tačno je da je, u uslovima nepostojanja odgovarajućeg radara, teško prognozirati unaprijed ove događaje i preciznu lokaciju moguće je dati tek kad krene opasnost da se približava. Ali, možemo reći da smo u permanentnom riziku da imamo ovakve događaje ovog i narednih ljeta – istakla je Vojinović.

Nacionalna procjena rizika od katastrofa za Crnu Goru i Procjena sposobnosti upravljanja rizicima od katastrofa iz 2023. godine ukazuju na potrebu nabavke tzv. meteo radara.

– Takva oprema bi omogućila tzv. prognozu na osnovu radarskih slika na do dva sata unaprijed uz odgovarajuće softvere i poboljšala preciznost prognoze ekstremnih vremenskih događaja. Ovdje leži i odgovornost Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje vrši upravni nadzor nad radom Zavoda, ali i vodi pregovore u Poglavlju 27 – životna sredina i klimatske promjene i bavi se programiranjem IPA sredstava i ono mora da bude mnogo aktivnije nego što je trenutno, odnosno da rješava problem nepostojanja meteorološkog radara, ali i ostale opreme. Ne kaže se tek tako da je poglavlje 27 najsloženije u pregovorima s EU. Ono je najsloženije, između ostalog, zbog ovakvih situacija, jer je potrebna koordinacija između institucija, poručuje Vojinović.

Izvor:DAN