Čarapić ističe da ovdje nije riječ samo o izmjeni Zakona o državljanstvu već o kompletnom pristupu i viđenju politike državljanstva u Crnoj Gori.

„Zakon o državljanstvu se ne primjenjuje na pravi način iako je njegovog usvajanja do sada izdato 30.000 državljanstava. Imamo dosta ograničenja, restriktivnih mjera koje su propisane podzakonskim aktima i pravilnicima i nisu u duhu samog zakona“, pojasnio je Čarapić.

Dodaje i to da primjena politike državljanstva nije u duhu sa evropskom konvencijom o državljanstvu.

„Mi u velikom broju slučajeva imamo situacije da za državljanstvo koje se treba dati u roku od 10 godina na osnovu boravka i prebivališta, mi taj period vučemo za nekoliko desetina godina. Svako od nas zna nekog ko je tu od devedesetih a nema crnogorski pasoš“, kazao je Čarapić.

Vukčević: Crnogorsko državljanstvo je dragocjeno

Advokat Mladen Vukčević smatra da je crnogorsko državljanstvo veoma dragocjeno i da sa njim treba postupati veoma pažljivo.

„Zašto? Crna Gora je mala država. Nismo mi velika država da bi smo sebi mogli priuštiti da tako olako dajemo državljanstvo, jer ovdje sa par hiljada birača može da se promjeni biračka struktura. Najbolji primjer za to vam su države koje imaju pretenziju susjedne veće države poput Ukrajine, Estonije, Litvanije, sve one zabranjuju duplo/ dvostruko državljanstvo““, kazao je Vukčević.

Vešović: Izmjene Zakona o državljanstvu ne treba posmatrati samo sa aspekta biračkog prava

Šef kluba odbornika Prave Crne Gore, DNP i radničke Partije Stefan Vešović smatra da izmjene Zakona o državljanstvu ne treba posmatrati samo sa aspekta biračkog prava.

„Imamo ljude koji su čitav život proveli u Crnoj Gori, ovdje išli u vrtić, završili osnovnu i srednju školu, zaposlili se, a nemaju crnogorsko državljanstvo. Oni imaju problem da normalno funkcionišu u svakodnevnom životu. Njihova prava su ugrožena. Ne vidim zašto bi bilo sporno i njihovo biračko pravo. To su ljudi koji doprinose zajednici, tu rade, tu plaćaju porez i ne vidim zašto bi se takva stvar problematizovala“, kazao je Vešović.

Čarapić: Pitanje prebivališta je od suštinskog značaja za ostvarenje biračkog prava

Upitan da li bi izmjene Zakona o državljanstvu dovele do uvećanja broja birača u Crnoj Gori Vasilije Čarapić je odgovorio:

„Ne. Državljanstvo je jedan aspekt, a potpuno drugi aspekt je prebivalište. Od suštinskog značaja za ostvarenje biračkog prava je pitanje prebivališta. Sama ustavna norma ima kao uslov prebivalište da bi se steklo biračko pravo. Ko ima srnogorsko državljanstvo a nema prebivaište u Crnoj Gori nema biračko pravo“, kazao je Čarapić.

Čarapić je istakao da je važno izvršiti terensku kontrolu prebivališta, te da predstojeća izborna reforma mora adresirati mnoga važna pitanja.

„Kada budemo imali dobar sistem kontrole prebivališta sva ta, po mom mišljenju politička pitanja, neće više predstavljati problem“, kazao je Čarapić.

Kada je riječ o prebivalištu Vukčević ističe bojazan da se teško može uspostaviti pouzdan sistem kontrolnih mehanizama.

„Tu i te kako može biti zloupotreba. To je jedan upravni postupak i pitanje je da li MUP može da ga sprovede. Neko može danas da se prijavi ovdje a sjutra da ode na drugi kontinent i ko će to da provjeri“, upitao je Vukčević.

Vešović podsjeća da je problem „izbornog turizma“ i „glasačkih džepova“ i ranije postojao ali da se ovdje radi o drugom.

„Mislim da se boje ljudi od kojih su neki ovdje duže od 30 godina bez državljanstva i prava glasa. Iako tim ljudima, po mom mišljenju, to pravo glasa nije ni na kraj pameti u odnosu na druge benefite koje bi dobili. Imali smo ekonomsko državljanstvo i bukvalno kupovinu pasoša. Tako smo uvezli razne bjelosvjetske kriminalce, neke koji su na potjernicama, dali im pasoše i dozvolili im da se kriju pod okriljem Crne Gore. Sa druge strane, imamo ljude koji tu žive. plaćaju porez i nemaju naš pasoš. Njih ima oko 30. 000“, kazao je Vešović.