U formi otvorenog dijaloškog panela, svoje mišljenje o temi antifašizma i narastajućeg istorijskog (nenaučnog) revizionizma, izložili su predstavnici “STEGA-e” akademik CANU Slobodan Backović, prof. dr Branislav Radulović, privrednik i ekonomista Vladimir Nikaljević, doc. dr Nikola Šaranović, komunikolog Radoje Cerović, doc. dr Nikoleta Đukanović, mr Ivan Jovović, istoričar doc. dr Adnan Prekić, reditelj Andro Martinović, istoričar Miloš Vukanović, kao i više drugih nezavisnih intelektualaca diplomata Miodrag Lekić, književnik Balša Brković, civilni aktivisti Daliborka Uljarević, Dragan Koprivica i Milka Tadić-Mijović.

“Drago mi je što ćemo imati priliku da razgovaramo o antifašizmu. Kao predsjednik želim da dam mostove prema svim ljudima i organizacijama koji ovoj zemlji žele dobro. Kao neko čiji su preci ugradili sebe u temelje današnje Crne Gore kroz učešće u Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB) želim da budem afirmator antifašističkog pokreta. Protivnik sam svakog revizionizma kad je u pitanju Drugi svjetski rat”, rekao je Milatović i dodao da „pokušaj revizionizma vidi kao napad na ono što bi danas trebalo da budemo”.

Dodao je da pokušaj revizionizma vidi kao napad na ono što bi danas trebalo da budemo.

“S toga ,pokušaje revizionizma vidim kao napad na ono što bi danas trebali da budemo,vođeni idealima predaka za koju su sloboda i jednakost bili mnogo vrijednih od sopstvenih života.Ti pokušaji imaju za cilj promjenu sistema vrijednosti na kojima temeljimo sadašnjosti i budućnost”, rekao je Milatović.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Dalborka Uljarević kazala je da je antifašizam kod nas dominantno ispražnjen od sadržaja, a ta kriza antifašističkih vrijednosti već razorno djeluje na građansko biće crnogorskog društva.  

“Dodatni je izazov što na retoričkoj ravni imamo i one koji slave antifašizam iz perioda 1941-1945, dok u praksi gaze sve antifašističke principe. Ovom intenzitet daje vaninstitucionalni i nenaučni revizionizam, a evidentan je i  nedostatak jasne i efektivne državne politike u promociji antifašističkog naslijeđa. To, zapravo, znači da mi  imamo anti-antifašizam, pa u daljem promišljanju moramo naći mjere odgovora na taj fenomen, kako bi se vratili dosljednom i cjelovitom shvatanju i prakticiranju antifašizma koji je čuvar savremenog demokratskog društva”, poručila je, između ostalog, Daliborka Uljarević.

Akademik Vladimir Nikaljević ukazuje da živimo u krizi sistema vrijednosti institucija, pa je potrebno ponuditi alternativu, a profesorica Nikoleta Đukanović smatra da treba jačati politički centar.

"Jačanje političkog centra deradikalizovaće politiku i biračko tijelo u Crnoj Gori, i sa druge strane mislim da stvaranje neke centrističke alijanse dugoročno može voditi relativnoj stabilnosti", kazala je Đukanović.

Prema riječima istoričara Adnana Prekića, danas imamo fluidan odnos prema antifašizmu, često na granici relativizacije.

Na ovim prostorima suočavamo se i dalje sa nacionalizmom, mišljenja je reditelj Andre Martinović, pa nam je potrebna neka vrsta društvene kohezije.

Antifašizam kao evropska i univerzalna vrijednost ne treba da bude sveden na folklorno obilježavanje, poručio je pravnik Branislav Radulović ispred Grupe Stega koja je jedan od organizatora skupa.

"Jer danas antifašizam treba da bude trajuća ideja o novoj ljevici, slobodi, jednakosti, solidarnosti, borbi protiv asimilacije, inkluzivnom, a ne klaustofobičnom društvu, emancipaciji naspram kolektivne regresije i narastajućeg primitivizma", naveo je Radulović.

Forum “Crna Gora između istorijskog revizionizma i evropskog antifašizma”održava se u susret obilježavanju 13. jula – Dana državnosti, a organizovan je sa neformalnom grupom crnogorskih intelektualaca “STEGA”.

Skupu su prisustvovali i Radoje Cerović, te istoričar Miloš Vukanović.