Objavljivanje popisnih podataka uslovljeno je izmjenama zakonske regulative koje bi Upravi za statistiku omogućile pristup bazama podataka Ministarstva unutrašnjih poslova. Direktor Monstata Miroslav Pejović je, kako saznajemo, pod konstantnim pritiskom javnosti i Eurostata, zbog čega je pojedinim poslanicima u Skupštini nedavno indirektno poručio da će rezultate popisa, bilo izmjena zakonske regulative ili ne, morati da objavi već u septembru

Za četvrti tender za izradu softvera za provjeru popisnih podataka, koji je Uprava za statistiku nakon tri neuspjela javna poziva raspisala 1. jula, prijavile su se tri kompanije, nezvanično saznaje Pobjeda. 

Uprava za statistiku, kako saznajemo, sada provjerava da li su svi privredni subjekti koji su se prijavili ispoštovali sve neophodne procedure i zahtjeve tendera, od čega će i zavisiti izbor kompanije za izradu softverskog rješenja koje će popisanim građanima omogućiti da provjere vjerodostojnost podataka koji se odnose na njihove etničko-kulturološke karakteristike.

- Monstat očekuje da će bar jedna ponuda biti zadovoljavajuća. Izbor kompanije će zavisiti od najbolje ponude, pri čemu će se voditi računa o odnosu cijene i kvaliteta – rekao je Pobjedi izvor upućen u dešavanja u Monstatu.

Naš izvor navodi, međutim, da od izrade softvera ne zavisi objavljivanje podataka iz popisa, sa kojima se već debelo kasni, budući da je trebalo da budu objelodanjeni još na proljeće.

Objavljivanje podataka uslovljeno je izmjenama zakonske regulative koje bi Upravi za statistiku omogućile pristup bazama podataka Ministarstva unutrašnjih poslova, a u cilju eliminisanja mogućnosti unosa podataka nepostojećih građana.

- Softver sam po sebi, iako se i sa njim značajno kasni, ne znači ništa. Monstatu su po pitanju objavljivanja podataka ruke trenutno vezane, jer sve zavisi od izmjena tih zakona za koje mi i dalje nemamo bilo kakvu informaciju šta se sa njima dešava – navodi naš izvor.

Klub poslanika Demokratske partije socijalista Skupštini je još 19. aprila predložio izmjene osam pravnih akata koji se odnose na zakone o crnogorskom državljanstvu, centralnom registru stanovništva, matičnim registrima, zdravstvenoj zaštiti, zaštiti podataka o ličnosti, saradnji Crne Gore sa dijasporom i iseljenicima, registrima prebivališta i boravišta, kao i na Zakon o strancima.

DPS je izmjene seta ovih zakona predložio nakon što je Agencija za zaštitu podataka o ličnosti dala negativno mišljenje na povlačenje podataka iz baza MUP-a. Šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić Pobjedi je juče rekao da izmjene tih zakona još nijesu ni uvrštene u skupštinsku proceduru, ali da će u toj stranci insistirati da se to do kraja ovog mjeseca nađe na dnevnom redu parlamentarnog zasijedanja.

- Mi smo, kad smo to predali, dobili načelnu podršku od poslaničkih klubova da će to svi podržati bez rasprave, ali to još nije uvršteno u proceduru. Insistiraćemo da se do kraja jula to nađe na dnevnom redu Skupštine, kako bi se ta priča konačno završila – rekao je Nikolić Pobjedi.

Iako od njega ništa ne zavisi, direktor Monstata Miroslav Pejović, kako navodi naš izvor, pod konstantnim je pritiskom javnosti, ali i Eurostata koji žele da što prije vide rezultate popisa stanovništa domaćinstava i stanova koji je u Crnoj Gori realizovan u decembru prošle godine.

Pejović je zbog toga, kako saznajemo, pojedinim poslanicima u Skupštini nedavno indirektno poručio da će rezultati popisa, bilo izmjena zakonske regulative ili ne, Monstat morati da objavi već u septembru.

- U septembru će iz Eurostata pitati gdje su ti podaci i on neće imati drugu mogućnost nego da ih objavi. Zato je poslanicima, od kojih to sve i zavisi, preko posrednika jasno poručio da moraju što prije da završe svoj dio posla – kazao je naš izvor.

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova realizovan je u periodu od 3. do 28. decembra 2023. godine i tom prilikom je popisano 673.203 osobe.

Monstat je preliminarne podatke, koji se odnose na broj stanovnika po opštinama, objavio još krajem januara.

Prema tim podacima, Crna Gora ima 633.158 stanovnika, 217.441 domaćinstvo i 396.873 stana.

Preliminarni podaci pokazali su da je broj stanovnika u Crnoj Gori, u odnosu na prethodni popis održan 2011. godine, porastao za oko dva odsto.

Najveći broj stanovnika registrovan je u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju. Samo u ta četiri grada, kako su pokazali preliminarni rezultati, živi više od polovine crnogorskog stanovništva.

Kada je riječ o Podgorici, broj stanovnika je porastao za 22.000 što, kako je ranije pojašnjeno iz Monstata, predstavlja ukupan rast u svim drugim opštinama.

Najmanje stanovnika, sa druge strane, bilježe opštine Šavnik, Plužine i Žabljak.

Popis je pokazao i da Crna Gora ima 1.400 naselja, od kojih 227 broji manje od 10 stanovnika.