Posmrtni ostaci 14 žrtava genocida u Srebrenici sahranjeni su juče na memorijalnom kompleksu i groblju u Potočarima gdje je obilježena 29. godišnjica najvećeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, koji su tokom jula 1995. godine izvele snage Vojske Republike Srpske pod komandom Ratka Mladića uz učešće paravojne formacije ,,Škorpioni“ i nekoliko dobrovoljačkih paravojnih grupa. 

Uz 14 nekompletnih tijela, među kojima su za dva stradala u tabut položene samo lobanje, na mezarju u Potočarima u do sada 24. organizovanoj sahrani položeni su ostaci 6.765 žrtava genocida od ukupno, prema nezvaničnim procjenama, 8.372 ubijenih ili nestalih bošnjačkih, mahom, muškaraca i dječaka.

Najmlađa žrtva koja je sahranjena ove godine, u julu 1995. je imala 17, a najstarija 68 godina, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Više od 50 osoba je osuđeno za genocide, uključujući i Mladića, o Srebernici su usvojene deklaracije u Evropi i region, uključujući i našu zemlju, a 23. maja ove godine je u Ujedinjenim nacijama usvojena i Rezolucija kojom se 11. jul proglašava Danom sjećanja. Uprkos tome, atmosfera negiranja zločina i relativizacije i dalje opstaje a zemlje regiona, uprkos deklarativnom zalaganju, propuštaju odlučnije da osude i kazne veličanje ratnih zločinaca. 

Delegacije

Delegacija Vlade Crne Gore, koju čine Gorčević, ministarke rada i socijalnog staranja i prosvjete, nauke i inovacija, Naida Nišić i Anđela Jakšić-Stojanović, kao i državni sekretar u Ministarstvu evropskih poslova Bojan Božović, prisustvovala je obilježavanju 11. jula – Dana sjećanja na genocid u Srebrenici.

Ministarka Gorčević je u ime delegacije poručila da godišnjice genocida u Srebrenici moraju biti prilika za sjećanje i istinu. U protivnom, prema njenim riječima, „odreći se istine o prošlosti, znači odustati od budućnosti oslobođene strepnje da se istovjetno može ponoviti“.

- A bezbrižnu budućnost možemo temeljiti jedino na odlučnom suprotstavljanju i dalje žilavim, ali na sreću nepopularnim, idejama o nadmoći svog ili inferiornosti drugih naroda, idejama koje insistiraju na etnički homogenom društvu i iluzijama da je mir precijenjen, a rat svrsishodan - navela je Gorčević.

Ona je, u obraćanju u Memorijalnom centru Potočari na komemoraciji žrtvama genocida, rekla da kao Bošnjakinja iz Crne Gore, ali i kao majka i čovjek, žali što istorija nije zabilježila drugi slijed događaja.

- Žalim što među onima koji su morali biti prijatelji i komšije nije bilo dovoljno ljudi i što razum nije nadvladao zlokobnost nauma čije su posljedice nepovratne - kazala je ministarka.

Gorčević je, kako se navodi, u ime Crne Gore, izrazila najdublje saosjećanje sa porodicama žrtava i poštovanje svima koji istrajavaju u težnji da se genocid u Srebrenici nikada ne zaboravi.

Ona je rekla da je u sumornoj svakodnevici, u kojoj ljudska i dječja ratna stradanja po svijetu selektivno zavređuju samilost u zavisnosti od teritorije na kojoj se nalaze, izazov iznaći osnovu za optimizam.

– Ali da ne možemo i u najmračnijem naći nešto svijetlo, živjeti ne bi vrijedilo - poručila je Gorčević.

Počast žrtvama genocida juče je u Srebrenici odao i mitropolit CPC Boris.

- Dolazim da u ime vjernika Crnogorske pravoslavne crkve i mnogih građana Crne Gore izrazimo žalost zbog svega onoga što se desilo Srebrenici, zbog genocida koji se desio i upravo da se nikada više ne bi desio - poručio je Bojović.

Obilježavanje u Crnoj Gori

Godišnjica genocida u Srebrenici obilježena je polaganjem vijenaca juče i u Podgorici, na spomen- obilježju na Pobrežju u organizaciji Bošnjačkog vijeća, i u Bijelom Polju, na spomeniku štrbačkim žrtvama.

Bošnjačko vijeće je obilježavanje pod nazivom ,,Cvijet za duše Srebrenice“ organizovalo u saradnji sa Glavnim gradom, nevladinim udruženjima i brojnim prijateljima.

Na spomen-obilježju na Pobrežju, brojne delegacije i građani položili su vijence, a priređen je i insert iz monodrame „Nana Fata Orlović“, prenijela je agencija Mina.

Predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić kazao je da se nada da pridruživanje Crne Gore podršci Rezoluciji UN znači i ispunjavanje obaveze da se u Crnoj Gori osudi svako poricanje genocida u Srebrenici, kao istorijskog događaja.

Dodao je da očekuju da će poglavlje o genocidu u Srebrenici biti dio obrazovnog sistema, u znak sjećanja i u cilju sprečavanja poricanja genocida i njegove pojave u budućnosti.

- Srebrenica je najtužnija riječ našeg jezika, a Potočari najveći mezar u bošnjačkoj istoriji - rekao je Mustafić.

Gradonačelnica Glavnog grada Olivera Injac navela je da je Srebrenica simbol bola i patnje i da opominje na sve užase rata.

-Istovremeno ukazuje na našu najveću dužnost, da čuvamo mir i zajedništvo. Odajući pomen žrtvama Srebrenice, pokazujemo namjeru da budućnost bude izgrađena na međusobnom povjerenju, poštovanju i solidarnosti - rekla je Injac.

Predstavnica nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) Elizabeta Mrnjavčević poručila je da se mora podržati neumorna borba za istinu i pravdu, kako bi nestali i ubijeni bili pronađeni i dostojno sahranjeni, a odgovorni za genocid kažnjeni.

Ona je podsjetila da je 76 NVO zatražilo od crnogorskih vlasti da 11. jul zvanično proglase danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Predsjednik Skupštine opštine Bijelo Polje Ernad Suljević je na spomen-obilježju ,,Sat života“ u tom gradu kazao da je Bijelo Polje još jednom pokazalo da je na pravoj strani istorije.

- Da je uvijek spremno da osudi sve zločine ma od čije ruke dolazili, sve sulude ideje ma iz čije glave dolazile i da će uvijek na ovaj ili sličan način, podsjećati građane i cijelo čovječanstvo da ovakvi događaji ne smiju biti ničiji, i ne smiju nikoga okarakterisati za zločinca, osim onoga koji je počinio zločin - poručio je Suljević.

Građanski aktivista Aleksandar Srdanović pročitao je pjesmu o Srebrenici bosansko-hercegovačkog književnika Darka Cvijetića.

Izvor:Pobjeda