Govoreći o opozicionim kritikama, Spajić je rekao da ne zna zašto su program nazvali "kockarskim".

"Ne znam zašto su to rekli, ali to se u jednoj demokratiji i očekuje od opozicije", rekao je Spajić.

Nadovezala se Zdenka Popović, riječima "možda su misli na oporezivanje dobiti kockarnica i kladionica".

Spajić je rekao da su prepoznali važnost Razvojne banke, jer su privredi potrebni krediti za investicione projekte.

"Nama je potrebno da se pokrene investicioni točak. Za veće kreditiranje potrebni su Razvojna banka i Kreditno garantni fond. To je vrlo važno", rekao je Spajić.

Šef kabineta premijera Branko Krvavac (PES) rekao je da predsjednik Crne Gore kritkuje program Evropa sad 2, iako je na njemu dobio izbore prošle godine.

Na pitanje kako komentarišeizjavu predsjednika države Jakova Milatovica da Crna Gora ne smije ugroziti decenijama izgradjivan penzioni sistem medjugeneracijske solidarnosti i da je ekonomski populizam u suprotnosti sa održivim razvojem Crne Gore, Krvavac je rekao da Milatović napada program na osnovu kojeg je na izborima prošle godine dobio većinu.

Znamo na kojem je programu predsjednik Milatović na čelu države poštujemo instituciju i njega kao našeg bivšeg partijskog kolegu i shvatamo da mu ovo treba jer je u procesu formiranja partije. Ali građani treba da znaju istinu. Milatović nije zaslužan za program Evropa sad 1", rekao je Krvavac.

On je rekao da Milatović nije kao tadašnji ministar ni bio na presu gdje se govorilo o Evropi sad 1.

"Nije zaslužan za Evropu sad 1. Samo vratite pres konferenciju 28. sepetmbra 2021. godine, jer je sumnjao i nije htio da izađe na pres o programu. Nije vjerovao i nije htio da izađe. Kasnije se predstavljajo kao koauror programa. Predložili smo kao pokret njega kao kandidata za predsjednika prošle godine, i dio kampanje bio je baš program koji sada, kako vidimo, Milatović kritikuje", rekao je Krvavac

Maja Vučelić (CIVIS) poručila je da se raduje rezultatima, te da imaju njihovu punu podršku.

Premijer je pohvalio sektor bezbjednosti zbog dobrih rezultata i najavio podršku.

Slađana Kaluđerović (SNP) naglasila je da su u fokusu izmjena oni koji su socijalno najugroženiji, što im je vrlo važno. "I u duhu je SNP. Vidimo rezultate, i radujem se daljim uspjesima", poručuje ona.

Zdenka Popović (Demokratska Crna Gora) potpredsjednica parlamenta istakla je da vjeruje da ovaj program može podstaći zapošljavanje i više kredibilnih stranih investicija. Zahvalila se svima koji su radili na ovoj strategiji.

Maja Vukićević (DNP-ZBCG) kazala je da su zadovoljni smo sa mjerama koje su predstavljene.

"Mi smo tražili da se Fond PIO ne ukida, i to je ostvareno", dodala je ona.

Predsjednik Odbora za turizam Skupštine Dejan Đurović (ZBCG) naglasio je da smatra da se ostvaruje ono što je najavljivano, te da imamo poboljšanje životnog stadarda u Crnoj Gori.

"Penzioneri mogu da budu mirni, povećanje penzija slijedi nakon 1. januara. Novac iz kapitalnog budžeta plasiraće se u infrastrukturne projekte, i to je ono što posebno raduje. Parlament je za šest mjeseci ostvario sjajne rezultate i to je prepoznato sa evropskih adresa. Dobili smo pozitivan IBAR kao krunu svega. Nastavićemo snažnu borbu protiv korupcije", istakao je Đurović.

Krvavac je istakao da smatra da će imati spreman odgovor na sve situacije.

"Pratićemo trend inflacije i svih parametara, nadam se da će poslodavci biti odgovorni, jer imamo jako dobru saradnju sa Unijom poslodavaca i sa Privrednom komorom", poručio je on.

Liberalizacija tržišta rada biće veliki izazov, poručio je Krvavac. 

"Ali s ovim neće, jer su jasne podsticajne mjere za investicije i zapošljavanje. Cilj je da zadržimo naše zaposlene i da privučemo nove", kazao je Krvavac.

Spajić je istakao da se drastično povećavaju zarade svih zaposlenih u Crnoj Gori.

"Da biste imali povećanja, od sadašnje prosječne zarade do 1.000 eura, uzmite kalkulator, i vidjećete da je to povećanje do 25 odsto", poručuje Spajić.

Krvavac je naglasio da je jasno definisano Zakonom o radu ko i kako isplaćuje zarade.

"Mi smo ispunili sve što smo obećali. Prosječna zarada je skoro 1.000 eura. Sve parametre koje smo pominjali imate ispunjene fiskalnom strategijom. Da se ne prisjećamo nekih ranijih vremena. Imate povećanje penzija i plata puta četiri", saopštio je Krvavac. 

Evropa sad 1 je, kaže on, imala pozitivne efekte, a imaće i Evropa sad 2.

"Ova reforma je usmjerena i na zaposlene i na penzionere. Pitajte i sindikate i poslodavce jesu li zadovoljni. Imaćete kalkulator i za zaposlene i za penzionere. Imaćete 20 dana za sugestije, kao i svi", naglasio je Krvavac.

Spajić je istakao da će jako bitno što ćemo imati povećanje penzija.

"Kažu, 50 eura. Nije to 50 eura. To je godišnje povećanje od 600 eura najmanje", kazao je Spajić.

Svakome u Crnoj Gori će biti povećane zarade, naglašava Spajić.

"Nećemo diskriminisati privatni sektor. Svi će dobiti povećanje. Za srednju školu smo spomenuli, moram da istaknem, medicinsko-tehnički kadar, dobili su poseban dodatak. Imaće i dalje taj dodatak plus ova povećanja. Povećanja će biti značajna za sve u ovoj državi. U isto vrijeme, imaćemo poresko opterećenje na rad najmanje u Evropi. To je podsticaj za investitore, koji će doći da plasiraju ozbiljne investicije. Nijesu bili daleko dani kada smo imali manje od pola hrvatske zarade. Mi već sada pristižemo Hrvatsku. Neke zemlje EU su već prestignute. Gledaju nam u leđa. Kada će biti povećanje zarade - u oktobru će to biti. Sa oktobarskom zaradom. To je vrlo važno", poručio je Spajić.

Šef kabineta premijera Branko Krvavac kazao je da svaka kompanija koja ulaže u poljoprivredni projekat ima pravo na odbitak od plaćanja poreza na dobit za tri godine u iznosu od 300 hiljada.

"To je vrlo bitno. Poljoprivrednici su imali paušalnu naknadu, sada će imati osam odsto. Kada je u pitanju sektor poljoprivrede, mi ga ovim rješenjima branimo. Postoji i dohodak od onlajn trgovine, gdje sprečavamo zloupotrebe. Fiskalna strategija je kao dokument održiv, imamo da se svi tekući rashodi finansiraju od tekućih prihoda. Na kraju treće godine, imaćemo velike prihode. Mi smo sada sredili bazu podataka ZZZCG, i godinama se nije upoređivala baza podataka Poreske uprave i ZZZCG. Našli smo pet hiljada ljudi koji vjerovatno rade ali su prijavljeni kod Zavoda. Premijer je i govorio o usklađivanju baza podataka", poručuje Krvavac.

Nišić je naglasila da su danas usvojili Program garancije za mlade.

"Povlastica u fiskalnoj strategiji je i zakon o stalnom sezoncu. To je vrlo korisna mjera za zaposlene i za poslodavce. Sređuje se baza podataka ZZZCG, a ove godine smo imali, prema Monstatu, najnižu stopu nezaposlenosti. To je izuzetno značajno, planirana je digitalizacija u Zavodu za zapošljvanje, što je vrlo važno. Penzioneri nemaju razloga za brigu, a tu je i povećanje zarada", poručuje ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić.

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić kazala je da Fond PIO neće biti ukinut, dok će penzije biti redovne.

"Onog momenta kada su minimalnu penziju podigli na nivo 450 eura, dio građana bio je nezadovoljan jer su smatrali da ulaganje od 40 godina nije ostvareno. To se sada ispravlja. Bili smo jako konzervativni kada smo planirali strategiju. Penzije su likvidne, svi koji su imali 40 godina staža i ulagali, imaće od 1. januara linearno povećanje. Predviđna je inflacija nula, ako bude veća i povećanje će da bude veće", istakla je Nišić.

To je, naglašava ona, značajno povećanje i za zaposlene i za penzionere. "Puno puta smo slušali o tri stuba, kojih ima u našem zakonu. Prvi je fond, drugi dobrovoljno izdvajanje, a teći dobrovoljni i obavezi dio. Drugi dio nikada nije zaživio, treći se razvio kroz životno osiguranje. Mi ništa nećemo mijenjati i to je važno naglasiti", poručila je Nišić.

Investicioni ciklus, kako kaže Vuković, otpočinje sa strategijom 2024-2027. Dionica Andrijevica -Mateševo koštaće 200 miliona eura i novac je već obezbijeđen.

Vuković naglašava da će crnogorska ekonomija rasti prosječno 3,7 odsto na godišnjem nivou.

Ciljevi fiskalne strategije su, kako kaže, unapređenje životnog standarda građana.

"To su stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, kao i markroekonomska i fiskalna stabilnost. Tu je borba protiv sive ekonomije i kao što je premijer najavio, osnivanje finansijske policije. Pomenuo bih i treću stopu PDV i pitanje poreskog duga, što treba rješavati redovno. Izvorni prihodi budžetu od 2024. do 2027. godine kreću se od 2 milijarde i 759 miliona, odnosno 37.9 odsto BDP do 3 milijarde 81 milion ili 31 odsto BDP za 2027. godinu. Imajući u vidu evidentni rast prihoda budžeta, govorimo o stabilnosti javnih finansija. Zaduživanje se planira za ostvarivanje projekata. Vlada će dostavljati i sažetak o realizaciji fiskalne strategije, uz završni račun budžeta", istakao je Vuković.

Ministar finansija Novica Vuković kazao je da fiskalne strategije nema od 2021. godine.

"Prihodi budžeta su veći za 75 miliona, očekujemo blagi suficit, i to govori o dobrim parametrima. Kapitalni budžet je na nivou 80 odsto izvršenja. Važno je navesti da ako isključimo jednokratne prihode na nivou 14 miliona u 2024. godini, imamo 194 miliona većih prihoda. Na današnji dan na glavnom računu trezora se nalazi 600 miliona. Kapitalni budžet i dugovi se finansiraju dominantno iz priliva. Imamo paket mjera gdje reforma iznosi od 180 do 200 miliona eura. Nove fiskalne mjere su 240 miliona i stabilnost javnih finansija je osnova za sve ono što sprovedemo", naglasio je Vuković.

Spajić je poručio da su lažne priče da će prodavati državnu imovinu da bi finansirali program.

"Strategijom nijesu predviđene koncesije za aerodrome, kao prihod. Legalizacija bespravno sagrađenih objekata, nije previđena kao prihod. U dokumentu je predviđena, ali kao prihod nije. Evropa sad dva ne zavisi od prodaje državne imovine, koncesija ili legalizacije objekata. Opšta stopa PDV neće se povećavati, ostaje 21 odsto. Svi spinovi koji su trajali godinu dana pokazali su se kao laži. Ovo je vraćanje novca građanima, ovo je vraćanje onoga što im pripada. Pametno raspolaganje prihodima, zaustavljanje korupcije, to je ono što čini osnovu programa", naglasio je Spajić.

Država će, kaže Spajić, biti mnogo odgovornija. "Da se ne ponove greške iz 2020. godine, kada je privreda patila, a državu nije bilo briga", dodao je on.

"Prihodi od PDV su među najboljima koje smo imali. Prihode koje "gubimo" zbog doprinosa, oko 180 miliona, nadoknadićemo setom reformi koje ćemo paralelno usvajati. Mi ćemo uvesti iz sive zone poslodavce u legalne tokove. I danas se neke plate isplaćuju na ruke. Hedžing je tu, imamo sjajnog ministra finansija koji je manevrom već uštedio 7,5 miliona. Imaćemo treću stopu PDV, jedinstvenu za ugostioteljstvo po uzoru na Hrvatsku, ista za sve, iznosiće 15 odsto. U odnosu na dobitak igara na sreću, imaćemo generisan novi dobitak. Tu su poslodavci plaćali 15 odsto poreza na dobiti.Oni koji se klade i dobiju ne plaćaju ništa", ističe Spajić.

To će se, kaže on, ispraviti.

"Nije realno sadašnje stanje. Imamo akcize na mirna vina, neće biti drastična, ali je bitno i da se mirna vina uvedu u akcizni kalendar. Smanjenje sive ekonimije, veliki dio prihoda. Imaćemo finansijsku policiju, i CRPS, koji će reformom da postane stari SDK. Stara SFRJ imala je SDK sjajnu agenciju koja je ukinuta neobjašnjovo. To je bila ogromna greška. Vratićemo SDK. Smanjićemo evaziju poreza tako", kazao je Spajić.

Kako je kazao, ispunjavaće fiskalne kriterijume koji su dovoljni ne samo za EU nego i za Eurozonu.

"Kada je u pitanju Fond PIO, dosta laži smo čuli o tome. Fond PIO ostaje isti, sve ostaje isto, sve obaveze koje država ima prema trenutnim penzionerima će biti uspunjene do kraja, kao i prema budućim. Ne samo to, ne samo da se neće smanjiti penzije, nego će se povećavati", naglasio je on.

Od januara 2025. godine, kako je istakao, sve penzije će biti veće od 7 do 8 odsto u prosjeku, Evropom sad 2 pokrivaće se svi modaliteti rada.

"Imaćemo neto zaradu na najnvišem nivou u regionu, dok će bruto zarada biti jedna od najnižih u regionu. Zaposleni će biti zadovoljni, jer neto zarade, koje primaju su najveće, a poslodavci će opterećenje na rad imati kao najniže. Dakle, 16 odsto za prosječnu zaradu, najniže u Evropi. Stumuilisaćemo poslodavce da zapošljavaju više, da povećamo zaposlenost", kazao je Spajić.

Povećanje visokoškolcima biće sa 450 sa 800 eura. Srednjoj spremi sa 345 eura do 600 eura.

"Ja se sjećam kada je minimalna zarada u ovoj zemlji, 2020. godine, bila 222 eura. Sada će za srednju spremu minimalna zarada biti veća za tri puta, za visokoškolce drastično više, čime pokazujemio da vrednujemo obrazovanje", kazao je Spajić.

Takav rast je, dodaje Spajić, nezabilježen.

"Volio bih da neko nađe sličan primjer, negdje. S druge strane imali smo održivi fiskalnu situaciju. Previđeno je da barem naredne tri godine dug bude 60 odstio po BDP-u i po svim mjerilima ispunjavamo Mastriški kriterijum čime ispunjavamo, što se tiče fiskalne politike, uslove Eurozone. Mi smo fiskalno održiva ekonomija, nijedan euro zaudženja neće ići prema ovoj mjeri.

Spajić naglašava da svaki euro zaudženja neće ići za ove mjere, nego samo za otplate starih dugova i infrastrukturu. Prihodi će pokrivati sve rashode.

Posebno je, istakao je Spajić, važno smanjenje poreskog opterećenja na rad.

"Smanjenje poreskog opterećenja na zarade kao glavnog fiksnog troška za poslodavca ostvaruje se kroz niže doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje: Doprinosi za PIO na teret zaposlenog sa 15% na 10% . Doprinosi za PIO na teret poslodavca sa 5,5% na 0 odsto", kazao je on.

"Prošla vlada nije htjela da primijeni Evropu sad jedan za penzionere, dok mi nijesmo u januaru izveli reformu i svi penzioneri su osjetili povećanje i benefite, Novo povećanje podrazumijheva šovećanje od 7 do osam odsto, odnosno oko 50 do 60 eura, Ovijm prgramom i fikaslnom strategijom, pokirvano i trenutni i minuli rad, i zaposlene i penzioneri", istakao je Spajić.

Evropa sad 2, kaže Spajić, odnosi se na oko 300 hiljada zaposlenih u Crnoj Gori, koji će imati značajno povećanje zarade.

Spajić je naglasio da insistiraju na dijalogu i plan je da se doprinese da se niko ne osjeća uskraćeno.

"Iz konstruktivnih kritika se mnogo nauči. Očekujemo konstruktivne kritike i danas", kazao je on. 

"Stope nezaposlenosti su jako visoke, posebno Andrijvica i Berane, u Podgorici i Kotoru i promorju su ispod pune zaposlenosti, koja se računa oko 5,6 odsto. Ovdje mjere su bile održive. Na sjeveru je minimalna zarada od 700 eura, veliki problem je posebno za male poslodavce, oni će moći da lakše posluju sa minimalnom zaradom od 600 eura", poručuje Spajić.

"Fiskalnu strategiju predstavljamo u ime ne samo Vlade nego i cijele skupštinske većine. Prosječne zarade će uskoro biti 1.000 eura. Smanjujemo prihode od dopirnosa, a nadoknađujemo od doprinosa raznim drugim mjerama. Minimalna zarada biće 700 eura", kazao je Spajić. 

Šta podrazumijeva Evropa sad 2?

Kako je predstavljeno na konferenciji Vlade, nema povećanja osnovne stope PDV-a. Ona ostaje 21%. Nijedan cent reforme neće biti finansiran iz zaduženja.

Kada su u pitanju penziska davanja, plan su 7-8% veće penzije od prvog kvartala 2025. usljed rasta prosječne zarade i projektovane stope inflacije za nivo sadašnje prosječne penzije. Projektovani rast trenutne prosječne penzije je 50 eura.

Kada je u pitanju standard građana, predviđa se rast zarada za sve zaposlene u Crnoj Gori. Rast minimalne i prosječne zarade. Rast penzija po osnovu usklađivanja sa rastom prosječne zarade i rastom cijena.

Ciljevi fiskalne strategije su unapređenje životnog standarda građana, stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, makroekonomska i fiskalna stabilnost, snažan investicioni ciklus, izgradnja infrastrukture, ograničavanje odliva kvalifikovane radne snage, rast zarada za sve zaposlene u Crnoj Gori, rast minimalne i prosječne zarade, rast penzija po osnovu usklađivanja sa rastom prosječne zarade i rastom cijena.

Posebno je važno smanjenje poreskog opterećenja na rad. Smanjenje poreskog opterećenja na zarade kao glavnog fiksnog troška za poslodavca ostvaruje se kroz niže doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje: Doprinosi za PIO na teret zaposlenog sa 15% na 10%. Doprinosi za PIO na teret poslodavca sa 5,5% na 0%.

Način obračuna penzija ostaje nepromijenjen. Isplata penzija i dalje isključivo preko Fonda PIO (reforma ne podrazumijeva uvođenje Il penzionog stuba). Dodatno se unapređuje položaj penzionera nakon ranijeg povećanja minimalne penzije na 450 eura. Rast penzija za 7-8% od 2025. godine. Sredstva za isplatu će se kompenzovati iz opštih prihoda budžeta i novih mjera poreske politike.

Polazne osnove su: stabilne javne finansije i ekonomska kretanja u prva dva kvartala ove godine, suficit budžeta u periodu januar - maj, budžetski prihodi za januar - jun veći od plana za 78 miliona eura ili 6,3% u odnosu na 2023. (bez jednokratnih prihoda) i prihodi veći za 193 miliona eura ili 17,5 % .

U prvom kvartalu realni ekonomski rast 4,4% BDP-a - jedan od najvećih u Evropi, Istorijski najniža stopa nezaposlenosti - 11,9% u I kvartalu 2024. Nedostatak radne snage - posebno tokom perioda turističke sezone. Očekivano pristupanje EU 2028. godine i dodatni izazovi nedostatka kvalifikovane radne snage.

RTCG