Zvanično, u petak je iz njegove kampanje poručeno da ostaje u trci. Ali, ako se povuče, demokrate moraju brzo da odluče ko će ga zamijeniti i kako, piše „Glas Amerike“.

Jedan od scenarija bi bio da Bajden podrži alternativnog kandidata i da traži od delegata da glasove koje su namijenili njemu preusmjere na drugog, na Nacionalnoj demokratskoj konvenciji krajem avgusta u Čikagu.

Istorijski gledano, delegati na konvencijama glasaju za kandidata koji je dobio primarne izbore ili kokuse u njihovim državama. Skoro svih 3.896 delegata je glasove namijenilo Bajdenu. Ali, pravila Demokratskog nacionalnog komiteta dozvoljavaju da se to promijeni – uz navođenje „prigovora savjesti“ kao razloga za promjenu odluke delegata.

Potpredsjednica Kamala Haris je logičan izbor da se brzo prebace glasovi delegata. Ona je već prva u redu da naslijedi predsjednika, i na glasačkom je listiću demokrata za predsjedničke izbore.

Taj izbor bi imao smisla i finansijski, jer pravila nalažu da Haris može da potroši novac iz kampanje namijenjene Bajdenu, a sredstva iznose oko 91 milion dolara, prema posljednjem izvještaju iz juna.

Prema anketi AP-a i Centra za istraživanje javnog mnjenja NORC, oko 85 odsto demokrata smatra da bi Haris bila dobra na mjestu predsjednika, a tako misli i 30 odsto opšte populacije. Oko 47 odsto odraslih ima dobro mišljenje o njoj, a među njima je 74 odsto demokrata.

Ali, demokrate bi takođe željele da izbjegnu utisak da postupaju nedemokratski i automatski krunišu Haris kao Bajdenovu nasljednicu, već hoće da održe neku vrstu takmičenja.

Otvorena konvencija

Stranka bi mogla da održi otvorenu konvenciju i odabere nekog od kandidata – među kojima su i guverner Kalifornije Gevin Njusom, guverner Pensilvanije Džoš Šapiro ili guvernerka Mičigena Grečen Vitmer.

Otvorena konvencija bi bila turbulentni proces koji izaziva podjele, što bi neke demokrate željele da izbjegnu dva mjeseca pred izbore. Nominovanje nekog drugog umjesto Kamale Haris bi razbjesnelo crnkinje – koje su jedan od ključnih stubova podrške demokratama.

U suštini, kada bi Bajden odstupio, demokrate bi morale brzo da odluče ko ga mijenja i ko može da dobije izbore, kaže za Glas Amerike Lari Sabato iz Centra za politiku Univerziteta Virdžinije.

„I to mora da bude ista osoba. A pitanje je da li mogu to da izvedu u narednih mjesec dana“, napominje Sabato.

Demokrate moraju da odluče i ko bi bio kandidat za potpredsjednika – što opet može da izazove podjele u stranci.

Bajden je u par navrata rekao da bi ga nekoliko stvari natjeralo da razmisli o odustajanju – najgori rezultati u anketama, neki novi zdravstveni problem ili ako „Gospod Bog siđe i kaže mu da odustane“.

Predsjednik Bajden je trenutno u izolaciji zbog kovida.