Da je podrška roditelja i škole, kao institucije u kojoj djeca provode dobar dio svog vremena, od velikog značaja za smanjene nasilja u školama saglasna je i psihološkinja u Prvoj stručnoj srednjoj školi u Nikšiću Snežana Jovićević. Ona poručuje da je situacija u školama alarmantna, kao i da je sve veći broj djece koja kucaju na vrata psihologa u nadi da će pronaći rješenje i izboriti se svakodnevnim izazovima sa kojima se suočavaju u školskim klupama, ali i kod kuće

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija intenzivno radi na rješavanju dugogodišnjeg problema vršnjačkog nasilja, koje je sve više prisutno u školama. Pored besplatne telefonske linije za prijavu slučajeva nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama, urađena je i detaljna analiza u kojoj su prikupljeni podaci o broju slučajeva raznih oblika nasilja gdje su škole, u kojima se dešavaju određene forme nasilja, grupisane po sličnosti, kazali su iz ove institucije.

Komentarišući najnoviji podatak CGO, prema kojem je svaki peti učenik žrtva nasilja, iz ove institucije navode da u obrazovno-vaspitnim ustanovama treba da se istrajnije i odgovornije sprovode osmišljeni mehanizmi, te brojne preventivne aktivnosti usmjerene na jačanje socio-emocionalnih kompetencija koje su osnov za efikasno funkcionisanje svake osobe.

- Jedan od mehanizama protiv nasilja u vaspitno-obrazovnim ustanovama je i unaprijeđeno uputstvo „Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije u slučajevima pojave nasilja“, kojim su detaljno razrađene aktivnosti koje treba preduzeti prilikom postupanja u slučajevima nasilja i vandalizma u školi. A kada je ovaj dokument u pitanju, Nacionalni savjet za obrazovanje dao je pozitivno mišljenje. Uputstvo je dostavljeno svim školama i istaknuto na Školskom portalu - rekli su iz ove institucije.

PREVENCIJA

Takođe, u MEIS aplikaciji unaprijeđen je modul, koji se odnosi na rad pedagoško-psiholoških službi, evidencijom slučajeva vršnjačkog nasilja.

- U Zavodu za školstvo imenovano je stručno lice, pedagog, koje se ažurno bavi prijavljenim slučajevima nasilja u školama. U Ministarstvu je otvorena besplatna telefonska linija 080 777 777 za prijavu slučajeva nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Uočene su oblasti koje zahtijevaju prevenciju radi sigurnog školskog okruženja - kazali su iz MPNI.

Oni smatraju da bi bilo veoma korisno organizovati neke radionice u cilju prevencije vršnjačkog nasilja, putem kojih bi se, kroz razgovor sa djecom, ukazivalo na ovaj problem.

- Kroz takve radionice djeca mogu da nauče o važnosti poštovanja, empatije i rješavanja konflikata na miran način. Razgovor sa djecom o ovom problemu može doprinijeti stvaranju svijesti o štetnim posljedicama vršnjačkog nasilja i podstaknuti ih da budu podrška jedni drugima. Takođe, uključivanje roditelja u prevenciju vršnjačkog nasilja može biti veoma korisno, jer roditelji imaju ključnu ulogu u vaspitanju djece i mogu imati značajan uticaj na njihovo ponašanje i stavove prema nasilju. Kroz edukaciju i podršku roditeljima, moguće je unaprijediti njihovu sposobnost da prepoznaju znakove nasilja, podstiču pozitivno ponašanje kod djece i reaguju adekvatno u slučaju da prime informaciju da je njihovo dijete ili neko drugi uključen u nasilje - kazali su iz resornog ministarstva.

PSIHOLOŠKA PODRŠKA

Da je podrška roditelja i škole, kao institucije u kojoj djeca provode dobar dio svog vremena, od velikog značaja za smanjene nasilja u školama saglasna je i psihološkinja u Prvoj stručnoj srednjoj školi u Nikšiću Snežana Jovićević. Ona poručuje da je situacija u školama alarmantna, kao i da je sve veći broj djece koja kucaju na vrata psihologa u nadi da će pronaći rješenje i izboriti se svakodnevnim izazovima sa kojima se suočavaju u školskim klupama, ali i kod kuće.

- Moje iskustvo u radu u školi govori da vremenom učenici postaju svjesniji koliko je važno obratiti se za pomoć kada je potrebno. U našem slučaju, čini se, roditelji su ti koji smatraju tabu temom odlazak kod psihologa, još uvijek - kazala je Jovićević.

Dodaje da se u porodicama, u kojima se otvoreno razgovara o svim izazovima, gdje se djeca mogu slobodno otvoriti i reći šta ih muči, stvara dobra osnova da se dijete povjeri i stručnim licima u školi.

- Sa druge strane, ako u porodici ne postoji atmosfera koja podstiče djecu da se povjere, onda to ne možemo očekivati od njih ni u školi. Istakla bih da je prevencija najbolji lijek za sprečavanje pojave mentalnih bolesti, kao bolesti savremenog doba, i to je ono na čemu insistiramo u razgovoru sa svim učenicima. Od prvog dana, kada zakorače kod nas u školu, učimo ih da imaju povjerenje u našu pedagoško-psihološku službu, kao i da znaju da smo uvijek tu za njih - rekla je psihološkinja.

MEDIJI

Ona smatra da sve što se dešava u školama danas lakše dođe do medija, nego prije tridesetak godina.

- Vršnjačko nasilje je problem o kome često govorimo i činjenica je da je nasilje među mladima sve češće prisutno. Ranije se akcenat više stavljao na fizičkom nasilju, a sada smo postali osjetljiviji na druge oblike nasilja, kao što je socijalno nasilje, sajber nasilje ili izopštavanje djece iz kolektiva - rekla je naša sagovornica.

Dodaje da je potrebno raditi što više na prevenciji da ne bismo morali kasnije tretirati posljedice.

- Važno je pričati o razlozima zašto je nasilje u porastu, a neki od njih su socio-ekonomske okolnosti porodice - siromaštvo, narušeno mentalno zdravlje, frustracije, nasilje u porodici… Djeca, žrtve nasilja u porodici ili vršnjačkoj grupi, često i sama postaju nasilnici - ističe Jovićević.

Ona smatra da nije dovoljno raditi samo sa djecom koja su pretrpjela nasilje, nego i sa onima koji pokazuju agresivno i nasilno ponašanje.

- Djeca i mladi su pod uticajem izuzetno nasilnih sadržaja, koji se plasiraju putem medija, društvenih mreža, video-igrica, filmova, muzike koju slušaju. Oni nam zapravo pokazuju kakva je atmosfera u društvu, a čini mi se da im šaljemo poruku da smo svi deklarativno protiv nasilja, a da i te kako u svakodnevnoj komunikaciji i ponašanju koristimo različite forme nasilja. I kao posljedicu sveukupne situacije imamo ove rezultate koji pokazuju da je svaki peti učenik žrtva nasilja - poručila je naša sagovornica.

ULOGA PORODICE

Jovićević dodaje da je u rješavanju problema najvažniji zajednički napor na svim nivoima, od individualnog, preko porodičnog, do obrazovnog.

- Uvijek kažem da uloge porodice i škole ne treba odvajati, jer ono što započne u porodici, samo se nadovezuje u školi. U praksi se nerijetko dešava da podrška roditelja izostaje, što je slučaj u porodicama u kojima postoji nasilje, a djeca, na osnovu učenja po modelu, imaju pozitivan stav prema nasilju, pa probleme u kolektivu rješavaju na isti način. Ali ima i dobrih primjera roditelja, koji daju podršku svojoj djeci, sarađuju sa stručnjacima i rade na tome da se problem valjano i adekvatno riješi - istakla je psihološkinja.

Dodaje da posljedice nasilja u školi imaju dugotrajne efekte na fizički, psihički i emocionalni razvoj djeteta i jako je bitno raditi na prevenciji, najprije kako ne bismo morali ublažavati posljedice.

- Kada se ustanovi da je dijete žrtva vršnjačkog nasilja, potrebno je da odrasli budu podrška tom učeniku kako bi on osjetio sigurnost i podršku. Potrebno je raditi na izgradnji samopoštovanja i samopouzdanja djeteta koji u većini slučajeva budu narušeni.

Pomenuću da u našoj školi, pored Tima za prevenciju nasilja, postoji i Tim za razvoj socio-emocionalnih vještina čiji razvoj je veoma bitna aktivnost u prevenciji nasilja.

Takođe, trudimo se da djecu učimo da nasilje prijave čak i onda kad oni sami nijesu žrtve, već posmatrači - zaključila je psihološkinja Snežana Jovićević.

Žrtve nasilja ćute jer osjećaju stid

Djeca, žrtve nasilja, često nijesu dovoljno ,,hrabra“ da pričaju roditeljima o tim problemima jer osjećaju stid.

- Takođe, neka djeca smatraju da je njihova greška i odgovornost što im se to događa, pa u tom slučaju treba biti veoma obazriv u razgovoru da dijete ne bi razvilo dodatni osjećaj krivice ili strah da će razočarati roditelje ili bliske osobe. Potrebno je raditi na jačanju socioemocionalnih kompetencija mladih da bi bili svjesni sebe, svojih mogućnosti, sposobnosti i time uticati i na potencijalne nasilnike da rješavaju probleme na drugačiji način, ali i osnažiti potencijalne žrtve nasilja da se odupru.

Podjednako važne animacija i participacija uključivanja učenika u nenasilni duh škole

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija istakli su da se u školama preslikava realnost okruženja u kojem učenici svakodnevno obitavaju i žive.

- Oni donose sopstvena iskustva, vrijednosti, obrasce ponašanja, naučene stilove rješavanja i reagovanja. Međutim, važna je šira podrška, sistemska, na način da se u društvu kao cjelini podstiču modeli i vrijednosti nenasilja, stvara ambijent socijalne sigurnosti, uspostavljaju službe i usluge podrške onima koji su u riziku ili problemu. Važne su animacija i participacija učenika da se aktivnije uključe u nenasilni duh škole, podstiče saradnja i kolektivni duh - poručili su iz ove institucije.

Podrška mladima neophodna

Na pitanje - koji su to najčešći problemi sa kojima se naši učenici suočavaju i zbog kojih dolaze na razgovor, Snežana Jovićević odgovora da se tiču odnosa sa vršnjacima, manjka samopouzdanja, poteškoća sa učenjem, često su u pitanju emocionalni problemi, ali i odnosi u porodici.

- Adolescencija je jako izazovan period u kojem je podrška mladima neophodna. Kod njih stalno treba razvijati svijest o tome. Ono što je neophodno ponavljati djeci i mladima jeste da su ljudi, koji imaju probleme i koji su spremni da ih rješavaju, zapravo snažni, jer oni, psihološki slabi, misle da su najjači i da njima nikada nije potrebna pomoć - kaže Jovićević.

Izvor:POBJEDA