“Vidjeli smo nekoliko dana prije nego što je ova Vlada izglasana da je predstavljen program, koji nije ni približan onome što je bilo obećano. Na neki način to je bacanje populističkih mrvica sa stola. Brzo su se navikli na pozicije moći i značajno se distancirali od baze koja ih je birala”, rekla je Uljarević.

Ona podsjeća da je, kako kaže, neefikasnu i glomaznu državnu upravu odavno trebalo depolitizovati, racionalizovati i profesionalizovati.

“Centar za građansko obrazovanje je prije nekih sedam, osam godina, predlagao da Vlada treba da se svede na deset ministarstava i premijera. Mi smo sad dobili trostruko veći broj i vidjeli smo zabrinutost građanki i građana oko onoga što je novčani izraz tog troška. Ja mislim da to nije jedini trošak, mislim da to može u nekom trenutku da se učini i najmanjim troškom, u odnosu na ono što će biti izostanak kvaliteta usluga koje ta Vlada treba da pruža svojim građanima. Izostanak kapaciteta da nas vodi ka Evropskoj uniji i, što je čini mi se najvažnije, njen uticaj na ono što bih rekla da ide u pravcu podrivanja građanskog koncepta države Crne Gore i odustajanja od zacrtanih i dobrih spoljno političkih prioriteta”, naglasila je Uljarević.

Poslije 2020. godine Vlade su, podsjeća, padale na vrijednosnim pitanjima. Turbulencija na tom nivou ima i 44. Vlada.

“Premijer Milojko Spajić je svu heterogenost pokušao da prikrije onom krilaticom, koja je dugo prisutna i u Evropskoj uniji: ,,ujedinjeni u različitostima”. Ali, zaboravlja se da je ta ujedinjenost u različitostima u Evropskoj uniji zasnovana na određenom vrijednosnom konceptu, i to je zapravo najveći nedostatak Vlade. Nije riječ o njenoj raznovrsnosti u smislu broja partija, odnosno konstituenata i njihovim politikama, već o njihovoj konfuziji u onome što bi trebalo da bude vrlo jasna vrijednosna baza”, rekla je Uljarević.

Komentarišući ulazak Bošnjačke stranke u rekonstruisanu Vladu, Uljarević je kazala da oni dolaze iz potpuno drugog okruženja, imaju različite strukture i političke ciljeve od nekih drugih konstituenata Vlade.

“Nije ovdje riječ ni o kakvoj inkluzivnosti, zastupljenosti svih manjina u vlasti. Ovdje je riječ o sabornosti u zauzimanju i očuvanju fotelja. I to je jedino što spaja ove aktere, jer sve drugo ih razdvaja”, poručila je Uljarević.

Iako se pominjao i očekivao ulazak Bošnjačke stranke u prethodnu Vladu, to se nije desilo, jer tada, kako smatra Uljarević, nije ušao ni DF. Dodaje kako se sada čini da je Bošnjačka stranka neki “vid maske, koja promoviše inkluzivnost, a prekriva stvarno lice najjačeg konstituenta”.

“Najjači akter, u ovoj konstelaciji odnosa, je zapravo koalicija Za budućnost Crne Gore. Oni su ti koji upravljaju parlamentarnom većinom i Vladom, i to mnogo umješnije, sa mnogo više znanja nego što bilo ko od drugih aktera zajedno mogu da imaju”. naglasila je Uljarević.

Andrija Mandić i Milan Knežević ne odustaju ni u jednom trenutku od svojih političkih ciljeva, smatra Uljarević. Iako su im neki putevi krivudavi, a neke taktike drugačije, cilj je, kaže ona, isti.

“Mandić i Knežević su u stanju da od minimalnog prostora naprave sebi kompletnu pozornicu na kojoj će oni sve ostale da postroje, da se ostali više tu pozicioniraju kao statisti, kojima oni u nekom trenutku mogu dati uvjerenje da su akteri, a zapravo to nijesu….Tu Vladu, kao i Skupštinu Crne Gore, suštinski vodi Andrija Mandić”, zaključila je Uljarević.