Bilateralna pitanja između Hrvatske i Crne Gore, koja bi se inače rješavala postupno i godinama, usljed novonastale situacije u kontekstu narušenih odnosa dvije države, dobijaju potpuno novu političku dinamiku.

To je za Pobjedu kazao hrvatski politikolog, sociolog i profesor političkih nauka Anđelko Milardović komentarišući izjavu ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana koji je rekao da je, na putu Crne Gore ka zatvaranju pojedinih mjerila sa EU, važan faktor upravo Hrvatska.

Milardović

Milardović smatra da su sva otvorena pitanja, koja su se nagomilavala za 30 godina, odjednom postala veliki teret za Crnu Goru.

- Postoje zamrznuta pitanja i njih je bolje polako, čak i godinama rješavati, nego proizvoditi konflikte. Ali kad već imate jednu stranu, u ovom slučaju crnogorsku, koja hoće da se ponaša na određeni način, onda Hrvatska kaže mi ćemo odgovoriti ovako. Dakle, sve ono neriješeno preko noći postaje olovna kugla na nogama crnogorske države i vlade - kazao je Milardović, uz napomenu da je glavni razlog za to usvajanje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.

Sa druge strane, bivši šef hrvatske diplomatije Miro Kovač za Pobjedu je ocijenio da Hrvatska, i pored želje da podrži Crnu Goru na putu ka EU, sasvim logično neće prihvatiti da se zatvori određeno poglavlje ukoliko određena mjerila nijesu ispunjena.

Podsjećamo, Grlić Radman kazao je, nakon odluke da se proglase nepoželjnima Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić, da Hrvatska neće blokirati Crnu Goru na evropskom putu, ali da ona mora za zatvaranje poglavlja 23 riješiti pitanja poput onih koja se tiču procesuiranja ratnih zločina, ratnih odšteta, zaštite hrvatske manjine...

- Crna Gora mora ispuniti određena mjerila kako bi se završile neke procedure, a tu uskače Hrvatska s našim mjerilima, jer oni još i dalje moraju odgovoriti na neka ratna pitanja. Odnosi su pogoršani već ranije odlukom da se bazen u Kotoru preimenuje po bivšem stražaru zloglasnog logora Morinj, sprečavanjem posjeta školskom brodu ,,Jadran“ u Tivtu, kao i pokušajima imenovanja ulica po Ratku Mladiću i Pavlu Bulatoviću - kazao je Grlić Radman.

IZNEVJERENA OČEKIVANJA

Bivši ministar vanjskih i evropskih poslova Miro Kovač kazao je da se nameće logično pitanje kako Crna Gora uopšte može finalizovati pregovore o članstvu u EU kada ima narušene odnose sa susjednom zemljom.

- Posvećenost dobrosusjedskim odnosima i snažan doprinos istima je nešto što se očekuje od Crne Gore, zajedno sa razvojem tješnje regionalne saradnje. Sve to čini jedan od temeljnih kriterijuma za pristupanje Evropskoj uniji. I kako se onda može očekivati da će država kandidatkinja, u ovom slučaju Crna Gora, moći pristupiti EU ako je narušila odnos sa jednom od članica, a koja je uz to još i susjedna zemlja, kazao je Kovač.

On napominje da je minimum minimuma koji bi Crna Gora trebala ostvariti dobar odnos sa svim susjednim državama, a pogotovo sa onima koje su članice EU.

- A događa se upravo suprotno. Postoje snage u Crnoj Gori koje žele narušiti odnos sa Hrvatskom. I u tome su vrlo uspješne - smatra Kovač.

Bivši šef diplomatije Hrvatske dodaje da pojedine u Crnoj Gori uopšte ne zanima integracija u EU.

- Zanima ih tzv. srpski svet. Dok su tako posloženi prioriteti, nema ni pravog napretka prema članstvu u EU. Njih članstvo supstancijalno ni ne zanima, rugaju se s tim - rekao je Kovač za Pobjedu.

Kovač

Kovač napominje i da je u prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore u pregovorima o članstvu zapisano da su postignuti ograničeni rezultati u sprovođenju strategije o procesuiranju ratnih zločina.

- Nije to, dakle, samo stav Hrvatske. Ako ne želi samu sebe blokirati i napredovati prema članstvu u EU, Crna Gora bi trebalo nastojati ispunjavati što više pristupnih kriterijuma. Sa politikom tzv. srpskog sveta zasigurno ne može biti članica Evropske unije - zaključio je.

PROZOR ZA RUSIJU I SRBIJU
Milardović je kazao da cjelokupnu situaciju, koja je prethodila narušavanju odnosa Crne Gore i Hrvatske, treba posmatrati kao produkt uvijek aktuelnih unutrašnjih sukoba.

- Unutarcrnogorski sukob traje sto godina između aktera koji su za Crnu Goru i koji su protiv nje, a za srpsko svetosavlje, u posljednje vrijeme ,,srpski svet“. To je borba koja se preliva i narušava sve odnose unutar države, kao i one vanjskopolitičke - kazao je Milardović.

To je, smatra on, naročito problematično iz razloga što su uvijek prisutne Rusija i Srbija.

- To su zemlje kojima je Crna Gora veoma zanimljiv geopolitički mikrokosmos, gdje se presjecaju sile Zapada i Istoka. Velikosrpska ideologija i današnja ideologija ,,srpskog sveta“ je izlazak na crnogorsko more. Nikada Srbija neće odustati, to su zacrtani geopolitički ciljevi koji se nikada ne napuštaju. Tu je naravno i Rusija koja pikira taj dio, gdje želi da ima svoju bazu - navodi Milardović.

On je kazao da je za Crnu Goru, članicu NATO-a, jedini logičan izbor put ka članstvu u EU.

- Unutrašnji događaji ipak usporavaju Crnu Goru i njen evropski put. Čini mi se da je to podijeljena igra, predsjednik Vlade kao proevropski orijentisan, a sa druge strane šef parlamenta četnički vojvoda. I onda se postavlja pitanje - je li osoba koja ima titulu četničkog vojvode poželjna i kako ona figurira u evropskoj politici - zaključio je Milardović.

Picula predviđa probleme na putu ka EU, EK bez komentara

Crna Gora će, zbog narušenih odnosa sa Hrvatskom, imati problema na putu ka Evropskoj uniji, upozorio je poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula.

On je trenutnu politiku Crne Gore opisao kao „mimikriju i provokacije“, objašnjavajući da se mimikrija odnosi na fingiranje proevropskih stajališta i želje da Crna Gora izađe iz blokade koju je sama sebi nametnula, a provokacija na odnos prema Hrvatskoj koja je članica EU.

- Umjesto da redukuje broj otvorenih pitanja, Crna Gora ih povećava - rekao je Picula za N1.

Ističe i da potez Hrvatske predstavlja jasan znak da odnosi dvije države ulaze u zonu krize.

- Čini mi se da će trebati dosta napora i povoljnih okolnosti da Crna Gora i Hrvatska izađu iz ove situacije. Jednako tako, ovo govori da će Crna Gora imati problema na svom putu prema članstvu u Evropskoj uniji - zaključio je Picula.

Za razliku od Picule, portparolka Evropske komisije Ana Pisonero nije juče željela da komentariše odluku Hrvatske.

Odgovarajući na pitanje Pobjede, Pisonero je samo rekla da su međususjedski odnosi važni za proces pristupanja EU, te da su potrebni napori svih strana da se unaprijedi atmosfera dijaloga i međusobnog poštovanja i izbjegnu nepotrebne tenzije.

Albanski forum uplašen da Crna Gora nije na dobrom putu

Da odluka Hrvatske, da trojicu crnogorskih zvaničnika proglasi personama non grata, predstavlja „ozbiljno upozorenje“ smatraju i u Albanskom forumu iz koga ističu da su sa zabrinutošću primili tu vijest.

- Smatramo da je to ozbiljno upozorenje prijateljske nam i susjedne Hrvatske, koja je članica EU i NATO i dan nakon rekonstrukcije Vlade, koje se mora imati u vidu kako se ne bi produbili štetni efekti naše nedavne ishitrene i bespotrebne odluke o usvajanju Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen - naveli su oni u saopštenju.

Iz Albanskog foruma, koji je dio vladajuće većine, kažu i da se plaše da Crna Gora nije na pravom putu. Zbog toga su Skupštini i liderima partija koje su dovele do problema sugerisali da preispitaju odluke koje su uzrok odluke članice Hrvatske.

Izvor:Pobejeda