To pokazuje i ovogodišnja sezona požara kada oni koji bi željeli da pomognu nemaju način da to urade na adekvatan način, dok većina ne pokazuje inicijativu iščekujući da službe koje su plaćene i zadužene za vanredne situacije kontrolišu požare koji simultano izbijaju na desetine lokacije širom crnogorskih opština.

Izuzetak je primjer tradicionalnog modela udruživanja u dobrovoljačka vatrogasna društva duž Primorja, ali je taj koncept ipak drugačije postavljen od sistema civilne zaštite, koji nudi mnogo širu bazu volontera na koje može da se računa.

ONO i DSZ 
Period kada su stvari bile sistemski uređene pamti član nekadašnjeg opštinskog, titogradskog štaba nekadašnje Opštenarodne odbrane i društvene samozaštite (ONO i DSZ) Vojo Milošević.

On u izjavi za Pobjedu ističe da nam više nego ikada treba neki vid sistema civilne zaštite za koji imamo temelje iz primjera kako se reagovalo na vanredne izazove za vrijeme SFRJ.

Tada je postojao razrađen sistem ONO i DSZ , kao poseban stub bezbjednosti države i društva, kadar da za slučaj vanrednih situacija, kakve su požari, poplave ili zemljotresi, uveže armiju volontera za opšte dobro.

Počivao je, kaže Milošević, na entuzijazmu, volonterskom duhu i spremnost da se bez posebnog poziva stavite na raspolaganje zajednici za slučaj bilo kakve potrebe.

Zato, nije bila rijetka slika da, recimo, veliki požar na Radovču tih godina gasi stotinjak volontera članova opštinskih štabova ONO i DSZ koji su uz koordinaciju nastupali naprtnjačama i uspijevali da zajedno sa vatrogascima i vojskom zauzdaju širenje vatre prije nego dospije do naselja ili imovine.

- Autobusima privrednih društava članovi civilne zaštite prevoženi su na krizne lokacije, gdje bi naoružani naprtnjačom na leđima gasili vatru na nepristupačnom terenu, po nekoliko puta se vraćajući da dopune zalihe vode. Naravno sve bi to kontrolisala osoba ispred operativnog štaba zadužena da prati stanje, spremnost volontera i koordinira akciju sa drugim državnim službama. Ujedno, koordinator je bio zadužen da odmara umorne, povuče neke koji bi posustajali i tako doprinosio da se sa što manje rizika izborimo za zajedničko dobro – kaže Milošević.

Angažovanje zajednice 
Većina požara koje vatrogasci i službe zaštite minulih dana širom Crne Gore lokalizuju ili drže pod kontrolom, zahvaljujući naporima profesionalaca, ne ugrožavaju direktno bezbjednost građana i imovine, ali posredno zbog prisustva čađi i pepela u vazduhu ipak se odražavaju na zdravlje i dodatno otežavaju funkcionisanje na tropskim temperaturama.

Mnoge od lokacija nalaze se van naseljenih mjesta, gdje gore makija i nisko rastinje, dok se vatreni prstenovi pod uticajem vjetra šire sa brda na brdo. I tako danima dok se dim akumulira i zadržava, odnosno spušta u gradske sredine.

Zarasli seoski putevi i staze otežavaju rad službi. Na nivou mjesnih zajednica nema sistema civilne zaštite koji bi u ranoj fazi mogao da reaguje i priskoči u pomoć, pa se vatreni front proteže kilometrima, a na vatrogascima je da drže vatru dalje od kuća, imovine i građana...

Prema riječima komandira barske službe zaštite i spašavanja Aleksandra Vulevića, požar koji je izbio minulih dana na Golom brdu kod Sutomora bio je primjer angažovanja zajednice.

- Bez posebnih apela priskočili su mještani, ugostitelji, komunalne službe, policija i vojska. To jeste s aspekta zajednice dobar primjer, ali takve situacije i primjeri imaju i drugu dimenziju – kaže Vulević, napominjući da uvijek postoji veliki rizik za one koji priteknu u pomoć.

Ukazuje na to da sve i da imamo armiju volontera koja je spremna da pomogne, nema razrađenog sistema koji bi mogao da kanališe takvu energiju.

- Drugim riječima, sve je to dobro kada sve prođe kako treba, odnosno ne dogodi se nepredviđena situacija, jer je borba sa vatrom ozbiljna priča koja traži procjenu situacije, adekvatnu opremu, a nekada se stanje mijenja u sekundi – ističe Vulević.

U sličnoj situaciji prije nekoliko godina, kada je puno volontera bilo spremno da pomogne vatrogascima na Gorici u Podgorici, službe zaštite su u pojedinim momentima, osim borbe sa vatrenom stihijom, morale da brinu i za bezbjednost građana koji su iz najbolje namjere željeli da pomognu.

U takvim situacijama, pristup zoni požara je bio zabranjen, jer je procijenjeno da građani mogu da budu ugroženi.

Iskustvo postoji 
Milošević pojašnjava da se nekadašnji zakonski utemeljen i razrađen koncept organizovanja građana u okviru Opštenarodne odbrane i društvene samozaštite, koja je bila poseban stub bezbjednosti zemlje u mirnodopskim uslovima, rastočio sa bivšom zemljom.

Stubovi tog sistema nijesu sačuvani, a Milošević smatra da njihovo uspostavljanje ima veliku opravdanost.

- Kada je nešto sistemski definisano i zna se šta je čija uloga, onda ima daleko manje prostora za konfuziju, stihijsku reakciju ili izostanak adekvatnog odgovora, što je najčešće slučaj kod nas. Zato imate situaciju da gori svuda po Crnoj Gori, a ljudi aplaudiraju ili kritikuju bez volje, želje da se uključe, ili ako bi i priskočili, ne postoje mehanizmi koji bi mogli takav volonterski duh da iskoriste – ističe Milošević.

Kaže da se danas lako baca kamen na sve ono što je bilo prije, iako je država imala razrađene sisteme odgovora na brojne izazove, koje su čak i neke zapadne zemlje kopirale i usvajale po modelu SFRJ.

- Ne moramo imati isti pogled na vrijeme socijalizma, ali ne treba samo neselektivno kritikovati, već priznati i prihvatiti ono što se pokazalo da funkcioniše u praksi, od nivoa mjesne zajednice do vrha države. U takvim uslovima, vjerujem da bi bilo dovoljno ljudi spremnih da pomognu u vanrednim prilikama, pa i za slučaj požara – zaključuje Milošević.

Kiša koja je juče pala ugasila skoro sve požare na teritoriji Crne Gore

Kiša koja je juče pala ugasila je skoro sve požare na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Ipak, iz MUP-a upozoravaju da već od sjutra ponovo počinju visoke temperature i toplo vrijeme, što opominje da ova požarna sezona nije prošla i da i dalje traži sistemsku pažnju i obazrivost.

- Protekli dani su pokazali da je sistem zaštite i spašavanja fukcionisao u punom kapacitetu, organizivano, odgovorno i profesionalno, te da je Direktorat za zaštitu i spašavanje koordinirao brojne aktivnosti koje su za rezultat imale brz i efikasan odgovor na svim opožarenim područjima. Činjenica da nijesmo imali stradalih lica, izgorelih stambenih objekata, oštećenu saobraćajnu i drugu infrastrukturu, daje nam za pravo da kažemo da je sistem zaštite i spašavanja bio na visini zadatka u borbi sa vatrenom stihijom prethodnih dana - navodi se u saopštenju. Naglašavaju da borba nije bila ni laka ni jednostavna te da je na momente bila i kritična i dramatična.

- Ipak, herojskom borbom vatrogasaca spasilaca, kojima i ovom prilikom čestitamo na iskazanoj hrabrosti i profesionalnosti, uspjeli smo da sačuvamo sve ugrožene objekte i druga materijalna dobra naših građana. Nažalost, stradao je jedan dio eko sistema, ali bez obzira na želju, odlučnost i spremnost bili smo nemoćni. Vjerujemo da pričinjena šteta nije velika jer je najčešće gorjela trava, sitno rastinje i šumski korov - istakli su iz MUP-a.

Direktorat za zaštitu i spašavanje se zahvaljuje svim subjektima u sistemu, uključujući i Vojsku Crne Gore, na odgovornosti i doprinosu koji smo svi zajednički dali da bi ovaj požarni talas uspješno priveli kraju.

- Svi znamo što je stradalo u požarima, ali moramo znati da je mnogo više onoga što smo spasili od vatrene stihije. Hvala i građanima koji su nam bili podrška i na terenu i u javnosti, a koji su na korektan način vrednovali ono što radimo. Takođe, hvala i medijima na profesionalnom i pravovremenom izvještavanju, jer je to bilo značajno kako bi se izbjegla nepotrebna panika i dramatičnost situacije - poručuju iz Ministarstva.

Direktorat za zaštitu i spašavanje ponovo poziva građane da poštuju preporuke nadležnih službi i organa o zabrani loženja vatre na otvorenom prostoru, da budu odgovorni prema prirodi i da zajednički sačuvamo prirodu.