"Baratati sa statističkim podatkom da su u prethodne 4 godine prosječne cijene porasle 30% suštinski vrijeđa veliki broj građana, kad je jasno da su cijene prehrambenih proizvoda koji se najviše koriste porasle 70, 80, 100% i u nekim slučajevima više nego duplo; cijene hemije su takođe značajno porasle; cijene raznih usluga (frizeri, električari, vodoinstalateri i dr.), hrane u restoranima, smještaja u hotelima, goriva i dr.", dodao je Mugoša.

On je istakao da je veoma važno (na čemu duži period insistira) da se objavljuje medijalna zarada (predstavlja iznos zarade u odnosu na koji je 50% zaposlenih imalo manju platu, dok je preostalih 50% zaposlenih imalo više) koja je realniji pokazatelj nego prosječna.

"Ovo iz razloga što pokazatelj prosječne zarade suštinski je krio i dalje krije činjenicu da u Crnoj Gori veliki broj građana prima skromne i male zarade a manji dio velike i ona je prilično veća od navedene medijalne zarade. Ponavljam po stoti put da su plate ranije morale biti veće i na to sam ukazivao dok sam bio u vlasti, ali isto tako administrativna ekonomija nakon 2020., koja je vještački pumpala potrošnju a ništa nije uradila na razvoju ekonomije, značajno je doprinijela drastičnom rastu cijena i obezvrjeđivanju administrativnog povećanja zarada… A da ne pričam da smo došli u situaciju da su plate u prenatrpanom javnom sektoru značajno veće nego u privatnom, a privatni sektor dominantno “kreira” prihodnu stranu budžeta", kazao je Mugoša.

Takođe, kako on ističe, gomilanje javne administracije, rast ugovora o djelu, konsultantskih usluga i sl. odnosno kontinuirani rast javne potrošnje čini javne finansije nategnute do ozbiljnog nivoa, uz projektovanih preko 5 milijardi eura zaduženja od 2020. do 2027.

"I to zaduženja koja su iz godine u godinu sve skuplja… Jeste da dobar dio tog zaduženja ide na vraćanje dugova i kapitalne projekte, ali bi taj iznos mogao biti mnogo manji da se ne napumpava javna potrošnja, nego da se kroz njenu racionalizaciju iz tekućih prihoda servisira dio rashoda namijenjih za kapitalne projekte i ranije dugove. Da ne pričam o tome koliko je i da li je pokrenuto novih kapitalnih projekata u prethodne 4 godine, kakva je dinamika realizacije postojećih projekata, koliko je novih investitora došlo u CG i sl. Da rezimiram, ekonomija se mora voditi na sistemski i dugoročno održiv način (nije ni prije 2020.) a ne na dnevo-politički i populistički koji može nekome donijeti kratkoročne benefite ali dugoročno guši ionako slab i ranjiv crnogorski sistem javnih finansija…", zaključio je Mugoša.