Kada su američki astronauti, Beri „Buč" Vilmor i Sunita Vilijams, odletjeli na Međunarodnu svemirsku stanicu 5. juna, kao dio probne misije, očekivali su da će se vratiti kući za nekoliko dana.

Međutim, došlo je do promjene plana.

Oni su još tamo i lebde visoko iznad Zemlje dva mjeseca.

Zaglavljeni su na neodređeno i postoji mogućnost da će da propuste ljeto, a vjerovatnoća je i da će proslaviti Božić i Novu godinu u svemiru.

Vilmor (61) i Vilijams (58) su svemirskom letilicom Boing Starlajner otišli do stanice.

Bio je to prvi let sa ljudima na tom brodu i vrsta testa osmišljena da se provjeri kako nova letilica radi prije nego što počne redovnije da se koristi.
Problemi su se pojavili na samom početku: uočeno je curenje u pogonskom sistemu, a i neki uređaji unutar sistema su počeli da otkazuju.

Par je bezbjedno stigao do svemirske stanice, ali treba da se pronađe alternativni način kako bi se vratili kući, ako se kapsula Starlajner ne popravi.

Zvaničnici Američke svemirske agencije (NASA) na konferenciji za novinare u srijedu 7. avgusta rekli su da još nije odlučeno šta su sledeći koraci.

„Naš prioritet je da vratimo Buča i Suni", rekao je Stiv Stič, menadžer programa NASA.

„Pravimo planove i razmatramo druge opcije", dodao je.

Jedna od potencijalnih opcija koja se razmatra jeste da se Vilmor i Vilijams priključe misiji koja bi trebalo da bude lansirana u septembru, a da se vrati na Zemlju u februaru 2025. godine.

Taj let će se obaviti brodom kompanije Ilona Maska, Spejs Iks - Kru Dregonom.

Prvobitni plan za septembarsku misiju je bio da bude četvoročlana posada, ali dva sjedišta mogu da ostanu prazna ako je potrebno.

To znači da bi umjesto osam dana, Vilijam i Vilmor bili osam mjeseci na Međunarodnoj svemirskoj stanici.

Ako se koristi Kru Dregon, Starlajner bi vratili na Zemlju bez posade, pod kompjuterskom kontrolom.

NASA zvaničnici kažu da bi moglo da prođe i više od sedam dana dok se ne donese konačna odluka.

Ken Boversoks, direktor svemirskih operacija NASA, rekao je novinarima da su se šanse za povratak Starlajnera bez posade „malo povećale, ali da sve zavisi šta će se dešavati u narednim danima".

„Zato pažljivije razmatramo tu opciju kako bismo bili sigurni da možemo i da je sprovedemo", dodao je.

Vraćanje astronauta letilicom Spejs Iks bio bi veliki udararac za kompaniju Boing, koja godinama pokušava da parira iskusnijem Kru Dregonom.

Početkom avgusta je NASA raketom Spejs Iksa poslala hranu i zalihe do Međunardne svemirske stanice, kao i dodatnu garderobu za zaglavljene astronaute.

Beri „Buč" Vilmor i Sunita Vilijams su početkom juna rekli da su „apsolutno sigurni" u povratak, a da Starlajner djeluje „impresivno".

Vilijams treći put boravi u svemiru. Ona je penzionisana pilotkinja mornaričkog helikoptera, dok je Vilmor bivši pilot borbenog aviona i u svemiru je bio dva puta.

„Imali smo posla ovdje gore, odmah smo se uklopili sa drugim članovima koji su u stanici.

„Imam osjećaj kao da se vraćam kući. Dobar je osjećaj lebdjeti okolo, biti u svemiru i raditi sa timom svemirske stanice", rekla je Vilijams novinarima u telefonskom pozivu.

„Sjajno je biti ovde gore", dodala je.
Boing se nadao da će prva misija Starlajnera utabati put za redovnu upotrebu njene kapsule do stanice i nazad.

Spejs Iks Kru Dregon se za NASA misije koristi od 2020. godine.

Vilijams i Vilmor će biti u svemiru više nego što su planirali, ali je bilo astronauta koji su bili i duže iznad površine Zemlje.

Rus Valeri Poljakov proveo je 437 dana u svemiru na svemirskoj stanici Mir sredinom 1990-ih.

Frenk Rubio se vratio posle 371 dana, što je najduže vrijeme koje je jedan Amerikanac proveo u svemiru.

Rus Oleg Kononenko, koji je trenutno u Međunarodnoj svemirskoj stanici, prvi je čovjek koji je proveo više od hiljadu dana u svemiru tokom karijere.

„Ne žalim što ćemo ovdje biti još nekoliko nedelja", izjavila je 58-godišnja penzionisana pilotkinja.

Čini se da će da budu tamo mnogo duže.

Izvor BBC na srpskom