Kako podsjeća DW, ruski predsjednik Vladimir Putin došao je na vlast u Rusiji prije 25 godina – 9. avgusta 1999. postao je premijer Rusije, a nepunih godinu dana kasnije i predsjednik zemlje.

Iako se vratio na mjesto premijera na četiri godine, pošto mu iz ustavnih razloga nije dozvoljeno da se ponovo kandiduje za predsjednika, danas, četvrt vijeka od dolaska na vlast, i dalje je u vrhu, piše njemački DW. Koji je njegov recept za uspjeh?

“U posljednjih 25 godina Vladimir Putin je pretvorio zemlju u najjaču personalizovanu diktaturu na svijetu. Čak i kada je Putina na mjestu predsjednika zemlje između 2008. i 2012. zamijenio Dmitrij Medvedev, Putin je bio taj koji je vladao i kao premijer vukao konce iza kulisa“, kaže ruski politikolog Mihail Komin i dodaje da je to moguće samo zato što Putin uporno podriva sve ruske političke institucije već četvrtinu vijeka.

Podrivanje drugih centara moći u zemlji počelo je već u prvim Putinovim godinama na vlasti. Prvi veliki potez napravio je ukidanjem regionalne autonomije, objašnjava Komin, dodajući da je tada postavio svoj instrument kontrole u ​​svim regionima, kojim je počeo da konsoliduje vlast.

Ruski politikolog Grigorij Nišnikov rekao je slično, rekavši da je prije Putina ruski politički pejzaž imao nekoliko autonomnih centara moći. Oni su do ukidanja autonomije djelovali kao protivteža moći Kremlja, prenosi DW.

“Putin je sve ovo uništio, a ruski sistem moći i moći centralizovao na sebe“, rekao je Nišnikov. Prema obojici politikologa, to nije jedini razlog zašto je Putin ostao na vrhu, piše DW.

Tokom svoje duge političke karijere suočio se sa mnogim izazovima, a na svaki je odgovarao još jačom represijom.

“Putin je tokom izazova uvek uklanjao nove protivnike koji su mu ukrštali put“, kaže Nišnikov, koji zato ne vjeruje da u Rusiji postoji neko ko bi mogao da ospori Putinov autoritet.

Putin se iz svake ‘bitke’ vraćao jači

Putin se poslednjih godina suočio sa nekoliko događaja koji bi mogli da potkopaju njegovu moć na čelu zemlje, ali se iz svake ‘bitke’ vraćao jači, piše njemački DW.

Među tim događajima su, na primjer, aneksija ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine i nestabilnost koja je tada nastala u regionu; masovni nemiri koji su uslijedili nakon kontroverzne penzione reforme 2018. godine; protesti nakon smrti kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog i početka rata u Ukrajini koji traje više od dvije godine.

‘Bombone’ za poslušne sudije

U razgovoru za DW, ruski politikolog Komin je istakao još jedan veoma važan faktor koji je Putinu omogućio da zadrži vlast: namjerno slabljenje sudova, prenosi DW.

Kako objašnjava, Putin je tokom svog drugog predsjedničkog mandata povećao ovlašćenja sudija koji su mu bili lojalni. Nelojalne sudije su tako postale podređene.

“Zbog toga ruski sudovi više nisu nezavisni. U najboljem slučaju mogu malo da uspore procese represije, ali više ne mogu da ih zaustave. Tako je Putin uspio da promijeni izborni sistem u svoju korist i u korist vladajuće Jedinstvene Rusije“, navodi politikolog.

Ruski sociolog Aleksandar Bibkov kao jedan od razloga Putinove snažne moći navodi skriveni kabinet.

“Umjesto da se okruži demokratskom opozicijom, Putin je stvorio neku vrstu kabineta u sijenci. U ovom krugu predsjednik je okupio ljude sa kojima dijeli slične poslovne interese“, objašnjava Bibkov.

Država sklapa velike državne ugovore sa njihovim firmama i prebacuje im ogromne sume novca, piše DW.

“Putin uvjek drži uzde u svojim rukama i takođe je lično uključen u posao“, navodi Bibkov.

Manipulacija i lojalnost koja se podrazumijeva

Pošto u Rusiji praktično nema prave opozicije, u društvu važi samo jedan narativ – Putinov.

“To prodaje imidž Rusije društvu, gdje država igra samo pozitivnu ulogu. Svi negativni aspekti su izbrisani, svi prošli sukobi više ne postoje“, objasnio je sociolog i dodao da Putin manipuliše kolektivnim društvenim pamćenjem i time jača svoju moć.

Putin svojim narativima prikazuje Rusiju kao društvo sa tradicionalnim vrijednostima, koje ne favorizuje nesuglasice sa vlastima, a bezuslovna lojalnost vlastima je potpuno očigledna.

“Putin će još dugo ostati na vlasti“

Sva trojica stručnjaka sa kojima je DW razgovarao slažu se da će se Putinove težnje za vlašću intenzivirati u budućnosti i da će Putin još dugo ostati na vlasti.

“Problem je što u Rusiji nema alternative, niti ima prostora za nju. Posljednji izbori na kojima je Putin pobijedio bili su 2004. Od tada je sve namješteno“, kaže Komin za DW.

Nišnikov je takođe prokomentarisao da Rusi ne vide odgovarajućeg kandidata da zamijeni Putina, ali da se istovremeno plaše promjena.

Takođe napominje da je u Rusiji uvek postojala tendencija ka strožoj vladavini.

“Rusi su oduvjek željeli snažnog lidera koji će donositi odluke i rešavati probleme. Međutim, ako dođe do problema, Rusi će se uvek žaliti lokalnim vlastima, nikada Putinu, u stilu: ‘Da Putin samo zna, odmah bi riješio problem!'“, zaključuje on za DW.

Ovo je, kaže Nišnikov, vjekovna ruska tradicija.