Posljednji dostupni podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore iz 2022. godine, podsjeća Đurašković, ukazuju da je stopa nezapošljenosti mladih između 15 i 29 godina, koji aktivno traže posao, u 2021. godini iznosila 32.5%, odnosno da je svaka treća mlada osoba bila nezapošljena.

Pri tom je, ističe, kod mladih između 15 i 24 godine stopa nezapošljenosti iznosila čak 40.3%, što je daleko iznad evropskog prosjeka. Prema podacima Eurostata za 2023. godinu 26,8% mladih u Crnoj Gori, uzrasta 18-24, živi u riziku od siromaštva. Ova statistika opominje na ozbiljan problem koji zahtijeva hitne i učinkovite mjere, a vrlo je neizvjesno da li su to zaista one koje treba da uvede najavljena Fiskalna strategija jer nijesu podsticajne za poslodavce u dijelu zapošljavanja mladih.

"Dodatno, mladi se suočavaju i sa problemima u obrazovnom sistemu. Istraživanje CGO-a iz 2022. godine ukazuje da je dominantna percepcija mladih da ih crnogorski obrazovni sistem ne priprema za tržište rada. Nedostatak praktične nastave i savremenih tehnologija u školama i na univerzitetima, ali i izostanak potrebne modernizacije predavanja na svim nivoima koji se zasniva na kritičkom mišljenju, ograničava mlade u sticanju znanja i vještina sa kojima bi bili konkurentni na savremenom tržištu rada", poručuje Đurašević.

Pitanja obrazovanja i zapošljavanja su, ističe, životno važne kategorije svake mlade osobe, pa je i njihova budućnost značajno opterećan nedovoljnom uvezanošću obrazovnog procesa i tržišta rada u Crnoj Gori.

"Istraživanja CGO-a u kontinuitetu opominju da ogroman broj mladih želi da napusti Crnu Goru, a među njima prevladavaju oni koji su u procesu obrazovanja, što znači da nerijetko odlaze oni najperspektivniji. Kao dominantne razloge za napuštanje države navode želju za boljim životnim standardom, nepostojanje perspektive u Crnoj Gori i mogućnost lakšeg zaposlenja u inostranstvu", navodi Đurašević.

Mladi za donosioce odluka, poručuje Đurašević,ostaju samo predizborna ili za druge prilike prigodna uzrečica, što snaži njihov osjećaj apatije i nezainteresovanosti za društvena dešavanja.

"Podaci iz studije „Mladi između marginalizacije, radikalizacije i potencijala“, koju je CGO objavio tokom 2023. godine, ukazuju da među mladima prevladava nezainteresovanost za politiku, što prati i stav da njihov glas nema značajan uticaj na djelovanje institucija, ali i da su njihovi interesi malo ili nijesu uopšte zastupljeni u politici. Osim toga, mladi najmanje vjeruju političkim partijama, Vladi i Skupštini Crne Gore, a imaju izraženu percepciju da se političke odluke često donose bez uzimanja u obzir perspektive mladih i njihovih potreba", navodi Đurašević.

Niz nalaza, poručuje, ukazuje na trend retradicionalizacije mladih, počev od najvećeg povjerenja u vjerske zajednice u odnosu na ostale aktere u zemlji, zatim njihovog navoda da im je religija jedan od najbitnijih faktora pri izboru budućeg supružnika, preko stava da bi svoju djecu podizali jednako kao njih njihovi roditelji, do socijalne distance prema homoseksualnim parovima, ali i odnosa prema pitanju abortusa, jer veliki broj mladih danas ne podržava abortus, a sličan broj je i onih koji nemaju stav o ovoj temi.

"CGO naglašava da su prepoznavanje istinskih potreba mladih, definisanje i primjena jasnih strategija i akcija za unaprijeđenje kvaliteta obrazovanja i prilika za održivo zapošljavanje, uz izgradnju otpornosti mladih na političke kampanje dezinformisanja, neki od preduslova koji se moraju ispuniti kako bi se stvorio povoljan ambijent za mlade u Crnoj Gori.

Međunarodni dan mladih obilježava se 12. avgusta, a uspostavljen je od strane Ujedinjenih nacija 1999. godine u cilju podizanja svijesti o omladinskim pitanjima i povećanju napora potrebnih za rad na omladinskim politikama i programima", ističe Đurašević