U domovima zdravlja povećan je broj pacijenata sa simptomima trovanja, pa je izuzetno važno znati na koji način pravilno čuvati hranu da bi ostala u svježem stanju, kako bi se spriječilo razmnožavanje mikroorganizama koji mogu ugroziti zdravlje.

Hrana ne voli sunce
Dr Šućuri Hodžić je Pobjedi kazao da je trovanje hranom česta pojava tokom ljetnjih mjeseci. Naglasio je da se to najčešće dešava u uslovima kolektivnog smještaja, konzumacijom „brze hrane“ (fast food).

- Kada nam se jave pacijenti, navode najčešće da su jeli picu, burek, hambuger, pili jogurt, jeli puding, miješano meso, sir, jaja... - kaže on.

Upozorava i da bakterije kao Salmonela, E. Coli, Stafilokok kao i druge ne mijenjaju ni izgled ni ukus hrane, te da je zbog toga teško odrediti da li je hrana „pokvarena“ ili ne. Kazao je da je praksa pokazala da se najčešće trovanja javljaju nakon boravka na plaži, jer je hrana dugo stajala na suncu i na toplom, odnosno nije čuvana u ručnim frižiderima.

- Treba imati na umu da tokom ljetnjeg perioda imamo i viruse koji izazivaju stomačne tegobe, pa je ponekad teško razlikovati trovanje hrane od virusne intestinalne infekcije - kazao je dr Hodžić.

Rekao je da svaka hrana može da bude uzrok trovanja, pa čak i ona kojoj nije istekao rok upotrebe - ukoliko je bila izložena visokim temperaturama.

Postoji i indivudalna osjetljivost pojedinaca na hranu i začine, ističe dr Hodžić, i navodi da to može da utiče da se neko „truje“ hranom „lakše“, naročito ako pojede ono što za njega nije uobičajeno.

- Ovo se posebno odnosi na situaciju kada se otputuje na destinacije na kojima se hrana dosta razlikuje od „domaće“ - rekao je dr Hodžić.

Tokom ljeta i putovanja preporučuje upotrebu probiotika.

Simtomi 

Dr Hodžić napominje da simptomi trovanja hranom variraju, da zavise od zdravstvenog stanja, uzrasta...

- Simptomi nastaju brzo čak i poslije pola sata od konzumiranja hrane, a javlja se povraćanje, bol u stomaku, nadutost, grčevi, tečna stolica, koja može da bude i vodenasta - pojašnjava dr Hodžić. Kaže da trovanje može biti praćeno temperaturom, bolom u mišićima, mučninom, malaksalošću, otežanim govorom i gutanjem, jakom glavoboljom, vrtoglavicom...

-Rijetko, ali u težim slučajevima može da se javi zamagljen vid, dupla slika, fotofobija (smeta svjetlost), izmijenjeno ponašanje, gubitak svijesti - kaže on.

Kako se čuva hrana

Iz Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju upozoravaju da je potrebno ispoštovati nekoliko važnih stavki kada su čuvanje i skladištenje hrane u pitanju.

- Prije svega, termički obrađenu hranu poslije 30 minuta od pripreme treba rashladiti i skladištiti u rashladni uređaj, na temperaturi frižidera od +4 do +6˚C. Tako pripremljena i skladištena hrana ne bi trebalo da stoji više od 48 sati, računajući dan pripreme. Skladištenje podrazumijeva čuvanje upakovanih namirnica na kojima postoji jasno istaknut datum proizvodnje i rok upotrebe - kažu iz Centra.

Dodaju da je potrebno sve namirnice skladištiti u uslovima koje je za njih propisao proizvođač.

- Kvarenje hrane predstavlja svaku promjenu koja je pretvara u nepovoljnu ili opasnu po konzumiranje. U najširem smislu predstavlja smanjenje kvaliteta, nutritivne vrijednosti, pogoršanje senzornih svojstava ili fizičko-hemijskih karakteristika. Činioci koji izazivaju kvarenje hrane su: aktivnost mikroorganizama i enzima, prisustvo štetočina, temperatura van optimalnog područja, vazduh, svjetlost, voda, vrijeme. Mikroorganizmi zahtijevaju određene uslove: hranu, temperaturu, vrijeme u povoljnim uslovima,vodu, kiseonik, pH i dr - pojašnjavaju iz IJZCG.

Preporuke 
Prema preporukama Centra za higijenu zaštita od zaraznih bolesti koje se prenose putem hrane se postiže pravilnom pripremom, pranjem, obradom i preradom hrane i vode.

- Prvi preduslov za očuvanje zdravlja, a u vezi sa pripremom hrane je pravilno pranje ruku tečnim sapunom i higijenski i zdravstveno ispravnom vodom za piće. Između procedura u pripremi hrane i/ili korišćenja različitih namirnica je potrebno svaki put ponovo oprati ruke - istakli su iz ove institucije.

Dodaju da se nekada na hrani iako je „pokvarena“ ne mogu primjetiti promjene senzornih svojstava.

- Najosjetljivija hrana tokom ljeta su sosevi, kremovi, filovi, salate, posebno koji sadrže jaja. Jaja uvijek treba dobro termički obraditi prije konzumacije. Ovako pripremljeni proizvodi se mogu čuvati najduže 24 sata na temperaturi frižidera do najviše +4˚C. U kvarljive namirnice spadaju sve namirnice životinjskog porijekla, meso, mlijeko, riba, jaja, kao i one namirnice koje sadrže mnogo vode, kao što su voće i povrće - kazali su iz IJZCG.

Bitno je naglasiti da sva upakovana hrana ima svoj rok, pa je poželjno najbrže pojesti hranu koja ima kratak rok trajanja.

- Povrće i voće je potrebno pojesti u okviru jednog, maksimalno dva dana od pranja. Zamrzavanje ne produžava rok trajanja, ali služi očuvanju kvaliteta namirnica u predviđenom roku. Npr. meso iz zamrzivača bi trebalo konzumirati najkasnije par mjeseci od zamrzavanja i zavisno od vrste mesa, obavezno na kesi za zamrzavanje istaći datum zamrzavanja. Održavati temperature na -18 ˚C ili nižoj. Jednom odmrznuta hrana više se ne smije zamrzavati. Odmrzavanje se vrši u frižideru, nikako na sobnoj temperaturi, koja bi omogućila rast bakterija - pojašnjavaju iz ove institucije.

Ističu da se posebna pažnja treba obratiti na hranu čija su senzorna (organoleptička) svojstva (ukus, miris, izgled) izmijenjena usljed hemijskih, mikrobioloških i drugih procesa, jer takva hrana može narušiti zdravlje. Upozoravaju da se mora voditi računa o temperaturnom opsegu, jer je za razmnožavanje mikroorganizama najpogodiji onaj koji se kreće od +6 ˚C do +65 ˚C.

Baciti hranu koja je duže od četiri sata bila na tempraturi od pet do 65 stepeni
Iz Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju istakli su da treba baciti hranu koja je više od četiri sata bila u temperaturno opasnoj zoni (5-65 °C).

- Hranu koja je jednom stavljena u frižider za sljedeći obrok trebalo bi uzeti samo u porciji, da se ne podgrijava cijela količina. Podgrijavanje mora biti takvo da hrana u središtu ima temperaturu oko +75 ˚C - savjetuju iz Centra.

Ishrana djece sa simptomima trovanja
Ukoliko je dijete pojelo hranu koja je pokvarena, najosnovnije je da se rehidrira. Odojčad treba dojiti redovno (ili mliječna formula ako se dijete ne doji) da ne bi dehidrirala.

- Djeci treba dati rastvor za oralnu rehidraciju. Kada dijete povrati, 20 minuta ne davati ništa na usta, a potom po jedan gutljaj na svakih pet minuta. Ako ne povrati nakon pola sata povećati unos na dva, potom na po tri gutljaja na svakih pet minuta. Kod svakog djeteta bilo kojeg uzrasta treba uvesti probiotik - kaže dr Hodžić.

Kod djece koja su na nemliječnoj ishrani treba uvesti dijetalnu ishranu, kokošiju supu, bistri sok od jabuke, čaj, bananu, zapečenu jabuku, kuvani pirinač, pirinčanu sluz, dvopek, suvi keks, slane štapiće, palentu, kuvani krompir.

- Ne treba davati masno, prženo, gazirano ili začinjeno. Ako dijete povraća više puta i ima veći broj stolica, a slabije unosi tečnost oralno, pritom je umorno, mlitavo, pospano onda treba posjetiti pedijatra - kazao je dr Hodžić.

U slučajevima kada oralna rehidracija nije dovela do adekvatne rehidracije djeteta, pedijatar uključuje intravensku rehidraciju.