Radi se o svojevrsnom izvještaju EU o stanju pravosuđa i borbi protiv korupcije, a u kojem se upozorava na brojne neregularnost, posebno u segmentu primjena etičkih kodeksa za sudije i tužitelje. 

- Iako su istrage i krivična gonjenja u slučajevima visoke korupcije stabilna, nedostatak suđenja i konačnih odluka stvara percepciju nekažnjivosti – navodi se u alarmantnom izvještaju. 

Percepcija nezavisnosti pravosuđa je niska, kako među opštom populacijom, tako i među firmama. Samo 35% ope populacije i 28% firmi smatra da je nivo nezavisnosti sudova i sudija "prilično ili vrlo dobar". Razlog za ovu percepciju je uplitanje ili pritisak od strane Vlade i političara.

Prema izvještaju, percepcija korupcije u Crnoj Gori ostaje visoka. Na Indeksu percepcije korupcije za 2023. godinu Transparency International, Crna Gora je ocijenjena s 46 od 100 i rangirana na 63. mjestu globalno. Ova percepcija nije se značajno mijenjala u posljednjih pet godina.

U pokušaju da poboljša stanje, Crna Gora je usvojila novu strategiju za borbu protiv korupcije za period 2024-2028, koja je stupila na snagu 4. juna 2024. godine. Uz strategiju, usvojen je i Akcioni plan za 2024-2025. Osnovan je i novi Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, koji će biti predvođen zamjenikom premijera. Savjet će nadgledati provedbu strategije i izvještavati o njenom napretku.

Crna Gora ima pravni okvir koji kriminalizuje različite oblike korupcije, uključujući podmićivanje i pronevjeru. Zemlja je potpisnica UN Konvencije protiv korupcije, ali nije potpisnica OECD Konvencije o borbi protiv podmićivanja. 

U posljednje dvije godine, Specijalno tužilaštvo brzo je reagovalo u nekoliko visokoprofilnih slučajeva koji ukazuju na duboku infiltraciju korupcije u državne strukture, uključujući pravosudni i zakonodavni sektor. Međutim, nedostatak suđenja i konačnih odluka doprinosi osjećaju nekažnjivosti, što umanjuje efekat odvraćanja.

Agencija za prevenciju korupcije zabilježila je porast broja prijava o prihodima i imovini, kao i povećan broj mišljenja o nespojivosti funkcija i sukobu interesa. Ipak, izazovi ostaju u pogledu efikasnosti pravosudnog sistema i primjene etičkih standarda među sudijama i tužiocima.

U aprilu 2024. godine, Crna Gora je dostavila nacrt izmjena Zakona o Sudskom savjetu i sudijama Venecijanskoj komisiji na hitno mišljenje. Ove izmjene su usvojene u junu i sada su u velikoj mjeri usklađene sa evropskim standardima. Međutim, još uvijek postoje problemi u vezi s ulogom ministra pravde kao ex officio člana Savjeta.

Problemi se nastavljaju s primjenom etičkih kodeksa za sudije i tužioce. Etička komisija Sudskog savjeta nije donosila odluke o nerešenim slučajevima od augusta 2022. godine, dok je Etička komisija Tužilačkog savjeta nastavila rad u septembru 2022. godine, razmatrajući nekoliko slučajeva.

Efikasnost pravde takođe je pod znakom pitanja, jer je trajanje postupaka za upravne slučajeve dodatno povećano. U 2022. godini, stopa riješenosti slučajeva bila je ispod 90% za sve vrste slučajeva, a posebno niska stopa riješenosti zabilježena je kod upravnih slučajeva prvog stepena.
Dok Crna Gora nastavlja sa reformama i pokušava da poboljša stanje, jasno je da je pred njom još uvijek mnogo posla kako bi se uhvatila u koštac s korupcijom i osigurala pravično i nezavisno pravosudno okruženje.