Poslanica Branka Marković je komentarisala ,,da je zanimljivo da ljudi iz bivše vlasti pričaju o partijskom zapošljavanju, da je radila u prosvjeti i da zna da se u to vrijeme i od radnice za održavanje higijene tražilo da bude član partije da bi dobila posao“. Kazala je da će svi kandidati pred komisijom polagati i usmeni i pismeni dio testa i nakon svega će se formirati lista od tri kandidata i biraće se prvi sa liste, najbolji

Skupština je sinoć na vanrednoj sjednici završila raspravu o izmjena i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koje je predložio poslanički klub Pokret Evropa sad, a prema kom ubuduće direktore škola bira ministar, odnosno ministarka prosvjete, nauke i inovacija, a ne školski odbori.

Višesatna rasprava

Tokom višesatne rasprave predlagači su polemisali mahom sa predstavnicima opozicije i govorili su da je ovo dobro rješenje za unapređenje obrazovnog sistema, ali ih nijesu ubijedili, jer su pojedini ostali pri stavu da je jasno da će se na ovaj način samo dijeliti direktorska mjesta po partijskom ključu.

Predlagači akta su tvrdili da se to neće desiti i da svako iznese javno imenom i prezimenom slučajeve ako ministarka Anđela Jakšić-Stojanović bude izabrala nekog na osnovu partijske pripadnosti.

Do sada je, prema propisu, direktore škola birao školski odbor.

Poslanica Jelenka Andrić je navodila da se pribjeglo izmjenama zakona zato što u praksi bilježe slučajeve da pojedini direktori ne rade posao kako treba, da inspekcija nalaže školskim odborima da ih smijene, ali da to tijelo to ne čini. Iznijela je podatak i da 40 školskih odbora ne funkcioniše iz raznih razloga. Rekla je da su u tim tijelima najčešće bili pojedinci koji su prihvatali funkciju čak i po prijateljskoj liniji sa direktorom, te da su štitili rukovodstvo ustanove.

- Sadašnje rješenje ne dozvoljava korektivnu ulogu ministru. Dešavalo se i dešava da pojedinci, koji su na čelu vaspitno-obrazovnih ustanova, ne sprovode zakon, krše ga i iskazuju samovolju. Inspekcija je utvrdila da direktor ne radi svoj posao kako treba, a poslije nalaza inspekcije školski odbor istog direktora imenuje na čelo ustanove, onda je jasan razlog zašto se mijenja zakon – kazala je Andrić.

Kako je ovakvo rješenje postojalo u sistemu i ranije, rekla je da to nije korak unazad, tvrdeći da postoje kriterijumi za imenovanje direktora, da postoji komisija koju će činiti stručnjaci i da će se obavljati bodovna lista, a potom birati najbolji direktor. Ministar će moći u određenim situacijama da izabere drugog kandidata, ali će takvu odluku morati da obrazloži.

Politizacija školstva

Poslanik Ivan Vuković je rekao da se funkcije dijele po političkoj pripadnosti i da se to radi kroz ovaj zakon.

- Ne traži se sedam godina iskustva za direktora, nego pet kako bi se proširila paleta potencijalnih kandidata za te funkcije… Koje su kvote možemo li da znamo – rekao je on.

Poslanica Andrić je odgovorila da, ako uoči da je neko imenovan po partijskom ključu, taj podatak objelodani, ali joj je poslanik Vuković odgovorio da ,,ne vjeruje u dobre namjere ministarke“.

Poslanica Branka Marković je komentarisala ,,da je zanimljivo da ljudi iz bivše vlasti pričaju o partijskom zapošljavanju, da je radila u prosvjeti i da zna da se u to vrijeme i od radnice za održavanje higijene tražilo da bude član partije da bi dobila posao“.

- Svi kandidati će pred komisijom polagati i usmeni i pismeni dio testa i nakon svega će se formirati lista od tri kandidata i biraće se prvi sa liste, najbolji – rekla je ona.

Poslanica Ana Novaković-Đurović je, takođe, kritikovala ovo zakonsko rješenje, smatrajući da je bolje bilo da se promijeni u pravcu unapređenja postojećeg modela po kom direktore biraju školski odbori.

- Na red je došla podjela partijskog plijena u obrazovnim institucijama. Vraćamo se na sistem koji je imao i DPS. I sada nas PES ubjeđuje da oni neće zloupotrebljavati to. Naravno da im ne vjerujemo. Jasna je politička namjera koja stoji iza. Ovo je u suštini Vladin prijedlog zakona – rekla je ona.

Poslanica Marković je odgovorila da sačekamo i vidimo hoće li biti partijskog zapošljavanja.

Zakon nejasan

Poslanica Aleksandra Despotović je rekla je da se vlast centralizuje u rukama ministara, ministar bira komisiju koja će predložiti direktora. Kazala je da postoje nejasnoće u zakonu.

- Gle čuda, kaže se da izuzetno ministar može da izabere drugoplasiranog, pa čemu onda najava da će se vršiti provjere znanja kada ministar ima ekskluzivu da prvorangiranog stavi u stranu. Ministar bira komisiju, da budemo jasni – rekla je ona.

Dodala je da zakon neće riješiti pitanje da neće u ovom procesu biti politike.

Poslanica Zoja Bojanić-Lalović je kazala da su ponudili amandmansko rješenje kojim bi se unaprijedilo predloženo zakonsko rješenje, ali da to nije prošlo. Tražili su da mišljenje o kandidatu imaju i školski odbori, nastavnička vijeća, savjeti roditelja.

Ona je ranije juče na Odboru za prosvjetu rekla da se ne može reći da ništa nije valjalo u vrijeme vladavine DPS-a, jer se predlažu izmjene zakona koji je bio na snazi i prije 2020. godine.

- Provjerite, tako je. Imali smo i komisiju. Unaprijeđen jeste. Ne možemo govoriti da ništa nije valjalo i onda se prihvati rješenje iz prethodnog perioda – rekla je ona.

Podsjetila je da su još ranije školski odbori birali direktore, pa onda nastavničko vijeće, lokalna zajednica, učenički parlament, te nakon toga ministar…

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur smatra da nije dobro što se vraća uticaj Ministarstva, da jedan čovjek odlučuje o kadrovima u obrazovanju.

- Vraćamo politički uticaj u ruke jednog čovjeka – rekla je ona.

Rekla je da se ovim zakonom stvaraju uslovi da direktori zavise od ministra i da se taj uticaj vrti u krug, te da zapošljavanje nastavnika, takođe, zavisi, s druge strane, od direktora.

Poslanica Andrić je kazala da ovo nije savršeno rješenje, ali ,,da moramo da čuvamo dignitet vaspitno-obrazovnih ustanova od ljudi koji ne rade posao kako treba“.

- Demokratičnije zvuči da pet ili sedam ljudi u školskom odboru bira direktore, ili ministar, ali tu je komisija – rekla je ona.

Pojedini poslanici su kazali da smatraju da ponuđeno zakonsko rješenje treba da se povuče, da se organizuje javna rasprava i da se čuje mišljenje stručnjaka o svim dilemama koje imaju. Smatraju da nema potrebe da se hitno usvaja rješenje koje nije kvalitetno.

Nije idealno rješenje

Poslanik Dragan Bojović je rekao da je donedavno radio u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, te da je rukovodio radnom grupom koja se bavila izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju. Kazao je da je taj nacrt gotov i da će da bude na javnoj raspravi.

- Promjene su nužne, ne kažem da je ovo idealno rješenje. Više od pola školskih odbora ne funkcioniše iz raznih razloga. Mnoge stvari su tretirane u nacrtu o kom govorim. Uvedeni su kriterijumi za zapošljavanje, neće moći ni ministar, niti direktor da arbitrarno djeluje – rekao je Bojović.

Najavio je da će taj prijedlog da bude na javnoj raspravi, pa se šalje na mišljenje Evropskoj komisiji.

Prijedlog zakona koji je Skupština usvojila podnijeli su poslanici Jelenka Andrić, Branka Marković, Nađa Laković i Darko Dragović.

Vratili i dva polugodišta, članovi školskog odbora nijesu više javni funkcioneri

U izmijenjenom zakonu predloženo je i da se izmijeni klasifikacioni period u školama, te da se vrati model koji je ranije funkcionisao, da imamo dva polugodišta, umjesto dosadašnja četiri klasifikaciona perioda.

Objašnjeno je da se pribjeglo ovom rješenju, jer su nastavnici zatrpani administrativnim poslovima, te očekuju da se tako smanji pritisak na zaposlene u prosvjeti. Predlagači zakona su stava da nastavnicima treba da se omogući da se posvete učenicima, onome što je važno.

Iako su se tokom diskusija poslanika čula promišljanja da ovo rješenje može negativno da utiče na učenike, da ih demotiviše da uče redovno, predlagači zakona se nijesu saglasili sa tim stavovima. Uvjereni su da će se izmijenjenim zakonom unaprijediti nastava, te da će se samo dobiti na kvalitetu.

Propisom je predviđena i novina da članovi školskih odbora, odnosno upravnih odbora ubuduće ne treba da se tretiraju kao javni funkcioneri. Predlagači su kazali da praksa pokazuje da mnogi nijesu motivisani da budu članovi tog tijela zbog te obaveze.

Izvor:Pobjeda