Direktorica NVO Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje Lidija Guberinić istakla je da je tema seminara bila zabrana višestruke diskriminacije žena sa invaliditetom iz ruralnog područja.

– Seminar je organizovan sa ciljem povećanja nivoa informisanosti donosioca odluka, predstavnika javnog i civilnog sektora o konceptu, ulozi i načelima univerzalnog dizajna i sa ulogom arhitektonske pristupačnosti kao uslova za ravnopravnu i punu uključenost žena sa invalidiutetom sa sela u društvene tokove i ostvarenje samostalnog života.Teme je obradio pravnik Miloš Kljajević rukovodilac Odjeljenja za ljudska i manjinska prava Opštine Bijelo Polje – kazala je Guberinić.

Izvještaj o diskriminaciji žena sa invaliditetom sa ruralnog područja predstavila je Sanida Šabović.Ona je istakla da je izvršeno istraživanje, te da je upitnik kreiran za četiri grupe ispitanika koji su učestvovale u njemu i to 25 žena sa multipla sklerozom, 26 žena sa drugim oblicima invalditeta i 50 članova njihovih porodica.
 

– Apsolutno svi ispitanici bili su saglasni da su lica sa invaliditetom, naročito žene, izložene višestrukoj diskriminaciji često ili vrlo često. Čak 52 odsto žena sa multipla sklerozom prijavljuju slučaj diskriminacije u prakasi, a taj procenat žena sa drugim oblicima invaliditeta je 30 odsto. Dakle, trećina žena sa invaliditetom ili žena sa multipla sklerozom sa ruralnig područja ne znaju kome da prijave slučaj diskriminacije. Zaključak je da su lica sa invaliditetom sa ruralog područja izložene daleko većoj diskriminaciji nego lica sa invaliditetom sa gradskog područja – istakla je Šabović.
Direktorica ponovno formiranog Direktorata za brigu o osobama sa invaliditetom i promociju jednakosti, Irena Rakočević kazala je da je ovakav izvještaj nedostajao Crnoj Gori.Istakla je i da je raduje što je na seminaru prisutan značajan broj muškaraca.

– To znači da je u Bijelom Polju dosta toga urađeno na percepciji diskriminacije žena sa invaliditetom čemu u prilog govori i činjenica da ispred sebe imam izvještaj koji sam priželjkivala iz prostog razloga što nam nedostaje podataka koji se odnose na diskriminaciju žena sa invaliditetom u ruralnim područjima. Činjenica je da jesu diskriminisane i da je naš zadatak, kako nas ovdje prisutnih, tako i društva u cjelini da to promijenimo - istakla je Rakočević.

Probleme stavljati u fokus donosioca odluka

Pravnik Mirza Guberinić smatra da je jedan od načina da se utiče na kreiranje javnih politika kao i na samo stvaranje pravnih normi, da se određeni problemi stavljaju u fokus onih koji predstavljaju javne institucije, odnosno donosioce odluke u državi.

– Ovakva grupa građanki zaista je podložna diskiminaciji, ne samo zbog invaliditeta već i na odnosu rodne pripadnosti, ali i na osnovu lokacije življenja. To je najnerazvnijenija regija u našoj državi.Životni standard, kao što smo vidjeli po rezultatima odgvora anketiranih, opredijelio je i samu diskriminaciju i njen obim - istakao je Guberinić.

Izvor:Dan