Ovi dokumenti, koje je podijelio bivši zaposlenik Mete prema Guardianu, ističu značajna odstupanja u moderisanju arapskog i hebrejskog sadržaja, što ukazuje na pristranost u Metinim politikama provedbe sadržaja.

Prema internim smjernicama, Meta koristi višeslojni postupak za moderisanje sadržaja na različitim jezicima, uključujući arapski i hebrejski. Međutim, dokumenti pokazuju da Meti nedostaje dosljedan sistem za procjenu tačnosti moderisanja sadržaja na hebrejskom, što je u suprotnosti s strukturiranijim pristupom za sadržaj na arapskom.

Bivši zaposlenik, koji je tražio anonimnost zbog straha od profesionalne odmazde, kritizirao je Metin pristup, navodeći da su politike govora mržnje kompanije vezane uz Palestinu nepravedne. Ovo mišljenje podjednako podržavaju palestinski zagovornici i zaposlenici Mete. U pismu koje je potpisalo više od 200 Metinih radnika navodi se da se oni koji izraze zabrinutost zbog prakse moderisanja kompanije suočavaju s potencijalnom odmazdom, stvarajući jeziv učinak na interne rasprave.

Objavljivanje ovih dokumenata dolazi u trenutku kada su Meta i druge društvene platforme pod intenzivnim nadzorom zbog svoje uloge u oblikovanju javnog diskursa o izraelskom genocidu u Gazi.

U junu je koalicija od 49 organizacija civilnog društva, zajedno s istaknutim palestinskim glasovima, izjavila da Meta svojom politikom moderisanja omogućuje štetne narative. Razlike u moderisanju jezika dugo su problem, a Meta je ranije kritizirana zbog neproporcionalnog kažnjavanja arapskog sadržaja u usporedbi s hebrejskim sadržajem.

Meta je branila svoju praksu moderisanja sadržaja, tvrdeći da koristi višestruke sisteme za mjerenje tačnosti provedbe sadržaja na hebrejskom jeziku, uključujući procjene recenzenata koji govore hebrejski. Međutim, dokumenti koji su procurili sugerišu da te mjere nisu tako robusne ili sistematske kao one za druge jezike, što izaziva zabrinutost zbog moguće pristranosti.

Dok se Meta nastavlja baviti složenošću moderisanja sadržaja vezanog uz palestinsku stvar, ova otkrića naglašavaju potrebu za većom transparentnošću i odgovornošću u kompanijoj politici provedbe sadržaja.

Izvor:Klix.ba