Iako nema dokaza da je za sve ove događaje odgovorna Moskva, Njemačka je u stanju pojačane pripravnosti zbog mogućih ruskih sabotaža podstaknutih kontinuiranom vojnom podrškom Kijevu.

Dok bjesni rat između Rusije i Ukrajine, strahuje se da je Evropa skliznula u novi Hladni rat.

"Kada razmišljamo o Hladnom ratu, skloni smo razmišljati o 1970-ima kada su pravila igre već bila ustanovljena", kaže Mark Galeoti, viši saradnik u britanskom think tanku za obranu i sigurnost RUSI i direktor konsultantske firme Mayak Intelligence.

"Na neki način, nalazimo se u ranom Hladnom ratu - pedesetim i šezdesetim godinama, dakle puno sirovijem vremenu", kaže.

Njemačka ministarka: Rusija vodi hibridni rat

Ali kako Hladni rat izgleda u najvećoj evropskoj privredi i zemlji koju je Gvozdena zavjesa već dijelila na pola?

Najveći šok dogodio se prošlog mjeseca kada je CNN izvijestio da su američki zvaničnici rekli Berlinu o navodnim ruskom planovima za ubistvo izvršnog direktora najveće njemačke kompanije za proizvodnju oružja Rheinmetall.

Kremlj je opovrgnuo izvještaje, ali njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok napala je Rusiju zbog "vođenja hibridnog rata".

Da je zavjera za ubistvo 61-godišnjeg direktora Rheinmetalla bila uspješna, to bi izazvalo šok na Zapadu.

Sigurnosna greška nedugo nakon toga omogućila je špijunima da prisluškuju vrlo osjetljiv razgovor između visokih zvaničnika njemačkog vazduhoplovstva , koji je kasnije emitovan na ruskoj televiziji.

Bila je to velika neugodnost za Berlin s obzirom na to da je, kako se čini, brigadni general u Luftwaffeu koristeći nesigurnu liniju dopustio špijunima pristup sigurnom pozivu.

Ovaj propust, koliko god bio izolovan, podstakao je optužbe da je Njemačka dugo bila slaba karika unutar evropske protivobavještajne službe zbog fragmentiranog, federalnog sistema, koji je ograničen snažnim naglaskom na privatnost pojedinaca.

Nekoliko nedelja kasnije, dvoje njemačko-ruskih državljana uhapšeno je pod sumnjom da su planirali sabotažu američkih vojnih objekata u Bavarskoj. Annalena Berbok pozvala je ruskog ambasadora i objavila: "Nećemo dopustiti Putinu da donese svoj teror u Njemačku."

Prošle nedelje, pronađene su rupe urezane u ograde objekata koji obezbjeđuje dvije vojne baze u Sjevernoj Rajni - Vestfaliji, uz zabrinutost da neko pokušava kontaminirati zalihe.

Njemačka nije jedina evropska država koja je meta očitih sabotaža, na popisu su i mnoge američke vojne baze koje su uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata.

"Moskva na Njemačku gleda kao na veliku, ali mlitavu silu"

Mark Galeoti vjeruje da Moskva na Njemačku gleda kao na veliku, ali "mlitavu" silu, što je čini idealnom tačkom pritiska.

Najveći čin poznate sabotaže koji je pogodio Njemačku posljednjih godina bio je napad na Sjeverni tok, gasovod koji ide ispod Baltičkog mora i povezuje Njemačku i Rusiju.

Špekulacije o tome tko je naredio napad su sve češće, ali Njemačka je sada neočekivano izdala nalog za hapšenje ukrajinskog instruktora ronjenja.

Prošlog nedelje je Wall Street Journal izvijestio da je operacija bila privatno finansirana , ali nadzirana iz Ukrajine. Kijev je odbacio izvještaj kao besmislicu.

Nije moguće svaki incident očite sabotaže odmah i s potpunom sigurnošću pripisati Rusiji. U Francuskoj su ekstremno ljevičarski aktivisti, a ne ruski agenti, bili optuženi da su napali željezničku mrežu uoči Olimpijskih igara. I Njemačka je imala vlastitu istoriju militantnih napada krajnje ljevice.

AfD želi ukinuti pomoć Ukrajini

Činjenica da su osobe iz Ukrajine sada u središtu pažnje zbog eksplozija Sjevernog toka podstkla je nove kritike unutar Njemačke. ČLanica krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel pozvala je da se isplate pomoći Kijevu zaustave i da se šteta od Sjevernog toka naplati Ukrajini.

AfD uživa veliku podršku na bivšem komunističkom istoku, gdje postoji dugotrajna naklonost Rusiji i nezadovoljstvo glavnim strankama koje su od ponovnog ujedinjenja dominirale nacionalnom politikom.

U pokušaju jačanja sigurnosti, njemačka vlada radi na novom zakonu usmjerenom na povećanje otpornosti kritične infrastrukture. Njemačka ministarja unutrašnjih poslova Nancy Faeser kaže da moraju postojati "maksimalne zaštitne mjere u svim područjima".

Operateri u kritičnim sektorima, kao što su energija, transport i voda, moraće da prate minimalne sigurnosne standarde prema prvom saveznom zakonu te vrste u Njemačkoj. Zakon tek treba dobiti konačno odobrenje uprkos povećanim napetostima oko rata.

Oklopna vozila Marder njemačke proizvodnje navodno se koriste u iznenadnoj operaciji Ukrajine unutar ruske teritorije. To bi označilo još jedan razbijen tabu njemačke vanjske politike od ruske invazije na Ukrajinu. Dodatno, pojavili su se planovi da se američke rakete dugog dometa 2026. godine postave u Njemačkoj.

Njemačkoj će trebati godine za prilagođavanje obrane

Kada je započela ruska invazija, kancelar Šolc je obećao Zeitenwende, prekretnicu u nacionalnoj obrambenoj i sigurnosnoj politici.

Ali pristalice i kritičari vlade podjednako priznaju da će za poništavanje godina nedovoljnog ulaganja u obranu trebati vremena - kao i za prilagođavanje mentaliteta koji se razvio pod uticajem njemačke mračne prošlosti.

S obzirom na nedavni razvoj događaja, postavlja se pitanje koliko vremena Berlin ima. Mark Galeotti kaže da se ne radi samo o ponovnoj izgradnji obrane, već i unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti i poboljšanje protivobavještajnog rada.

"To ne traje tjednima ili mjesecima, već godinama."

Izvor:Pobjeda