Važni dogovori postignuti su uprkos zabrinutostima u vezi sa činjenicom da Pariz prihvata Beograd, koji održava bliske odnose i sa Moskvom i Pekingom, ali i protestima velikih razmjera u Srbiji zbog najava otvaranja rudnika litijuma.

Dvojica lidera potpisali su 11 bilateralnih sporazuma, uključujući unosan ugovor za 12 borbenih aviona francuske proizvodnje Rafale, prodaju kritičnih sirovih minerala kao što je litijum i razvoj civilnog nuklearnog programa zbog sve veće potrebe Srbije za energijom.

-Sporazum potpisan danas je istorijski važan, rekao je Makron i dodao:

-Vidim da se mnogi ljudi ljute zbog činjenice da Srbija ima odnose sa Rusijom i Kinom... ali poštujem suverenitet Srbije, rekao je Makron uz napomenu da je Francuska dobila zadovoljavajuće garancije u pregovaračkom procesu za prodaju mlaznjaka.

Prema ugovoru potpisanom sa Dassault Aviation, Srbija će dobiti avione zajedno sa pratećim logističkim paketom i rezervnim djelovima u vrijednosti od 2,7 milijardi eura.

-Ovo je veliki posao za nas. To će doprinjeti značajnom povećanju operativnih sposobnosti naše vojske, rekao je Vučić novinarima.

Dodatne sporazume potpisali su predstavnici Électricité de Francea i Francuske razvojne agencije.

U međuvremenu, Vučić je spremno dočekao pitanja francuskih novinara u vezi sa njegovim odnosima sa Pekingom i Moskvom.

-Neću da se izvinjavam zbog toga... Znam da bi Emanuel želio da uvedem sankcije Rusiji. Ali mi to nismo uradili i ne stidimo se svoje odluke, poručio je srpski lider.

Politico podsjeća da je tokom decenije na vlasti, Vučić imao bliske odnose sa Moskvom, posebno sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je dva puta posjetio Beograd u posljednjih 10 godina.

Dodaje se i da Vučić ima bliske odnose sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, koji je bio u specijalnoj posjeti Srbiji u okviru svoje prve posjete Evropi posle Covid-19. Kineski državni mediji nazvali su njihov bilateralni odnos "gvozdenim prijateljstvom", kategorijom rezervisanom za zemlje koje Peking zaista cijeni.

Makronova posjeta takođe dolazi nakon velikih protesta protiv litijumskog projekta koji podržava EU u Srbiji.

Kada su njemački kancelar Olaf Šolc, šef EU Zelenog dogovora Maroš Šefčovič i Vučić prošlog mjeseca potpisali sporazum kojim se formalizuje podrška EU rudniku, ključna poruka bila je da se ovim projektom Srbija približava evropskom bloku.

Ipak, potpisivanje je stavilo Vučića u tešku poziciju, reanimirajući masovni pokret protiv rudnika za koji demonstranti tvrde da će Srbe osuditi na ekonomsku eksploataciju i zagađenje životne sredine, a zapadne standarde ostaviti i dalje van domašaja.

Vučić je u odgovoru optužio demonstrante da planiraju njegovo svrgavanje — uz podršku Zapada.

Vlada, predvođena Vučićevim SNS-om, pokušala je da uguši rasprostranjeno nezadovoljstvo ciljajući na nezavisne novinske kuće u zemlji, i priznala je da je sastavljala „spiskove neprijatelja Srbije“, pa čak i postavljala anonimne političke pokrete kako bi se ojačala podrška rudniku, podsjeća Politico.

Poseban prijatelj
“Francuska vas voli kao što ste vi voljeli nju", kazao je Makron tokom svoje poslednje posjete glavnom gradu Srbije 2019. godine.

Ovoga puta, ofanziva šarma bila je još snažnija.

Uoči dvodnevne posjete zemlji, Makron je srpskim dnevnim novinama poslao pismo od 1.400 riječi, još jednom lirično o snazi i vitalnosti veza koje Francuze i Srbe ujedinjuju. Dodaje i da je posjeta namijenjena “njegovanju i produbljivanju tako dragocjenog prijateljstva”.

-Posjeta je nesumnjivo od velikog značaja za Srbiju, kaže za Politico spoljnopolitički analitičar Boško Jakšić.

Politico podsjeća i kako je predsjednik Makron prihvatio da bude zaštitnik Srbije kao jedan od ključnih lidera Evropske unije... i često je podržavao Vučićevu politiku uprkos tome što je Vučić bio predmet kritika Evropske unije zbog svog autokratskog stila rukovođenja.

U svom pismu, ali i tokom njihovog zajedničkog obraćanja u četvrtak, Makron je preuzeo ulogu prijateljskog kritičara koji pokušava da nježno gurne Srbiju u pravom smjeru.

-Često se slažemo, ali i kada se ne slažemo uvijek smo se poštovali, rekao je Makron na konferenciji za novinare u Palati Srbije.

I to je, kako je kazao, osnova za prijateljstvo između dva naroda, koje je pokrenuto kroz rat i borbu za Evropu.

-Naši su se narodi uvijek držali zajedno, poručio je Makron.

On je podsjetio da Francuska i Srbija zaista imaju bliske odnose još od srednjeg vijeka, sa srpskim kraljevima koji su se vjenčavali sa francuskim plemstvom.

Makron je naveo da je danas preko 80 odsto francuskih investicija na Balkanu u Srbiji, dok preko 100 francuskih kompanija u Srbiji zapošljava oko 12.000 radnika.

Politico napominje da je u cijeloj priči najvažnije to što je Srbija računala na Francusku da će je podržati kad god je drugi evropski narodi satjeraju u ćošak.

Podsjećanja radi, u maju je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope glasala za to da Kosovo — bivša južna pokrajina Srbije koja je proglasila nezavisnost 2008. godine, što Beograd tek treba da prizna — postane član organizacije za ljudska prava.

Francuska je bila među onim zemljama koje su blokirale konačno glasanje u Savjetu Evrope, navodeći kao razlog neadekvatne napore Prištine da uspostavi Zajednicu srpskih opština, političko tijelo koje bi trebalo da predstavlja srpsku manjinu na Kosovu.

Za Jakšića, i Srbija i Francuska imaju značajne koristi od svog obnovljenog saveza.

-Francuski interesi su prije svega ekonomske i finansijske prirode, dok je interes predsjednika Vučića da ponovo dobije pokriće i podršku Zapada za sopstvenu politiku, rekao je on.