"Jedini sam koji je direktno izabran od građana u Crnoj Gori. Čini mi se da sistem koji imamo, u smislu izbora poslanika u Skupštini Crne Gore, nije direktan izbor poslanika. Ako posmatramo stvari iz tog ugla, predsjednik Crne Gore je najpolitičkija osoba u Crnoj Gori. Mislim da je cijelo naše društvo svjesno da su promjene koje su trebale da dođu i koje su trebale da budu suštinske nakon 30. avgusta potpuno iznevjerene", kazao je Milatović novinarima.

Kako je istakao, mnoge loše prakse koje su postojale u prethodnom periodu, a od kojih se trebalo distancirati, sada su postale dio svakodnevnice, a neke su čak postale i gore nego što su bile ranije.

"Jasno sam, u trenutku kada sam javno obrazlagao razloge svog uključivanja u ove izbore, rekao da je neodgovorno posmatrati sve to sa strane. Svakodnevni razgovori koje sam imao s građanima, a koji su razočarani zbog stvari koje gledaju, dodatno su me motivisali da se ponovo uključim i da stanem na crtu lošim praksama. Više puta sam postavio pitanje: Da vas sada neko pita koja je godina u Crnoj Gori u kojoj se donosi zakon kojim se direktori škola biraju u kabinetu ministra, a ne od strane školskih odbora, vi biste možda rekli 1997. ili 2003. To se desilo samo prije nekoliko dana. Ili da vas neko pita koja je godina u Crnoj Gori kada je smanjen obavezan broj godina radnog iskustva potreban za izbor direktora Javnog servisa. Vi biste možda pomislili da je to 1995. ili 2006., ali to se dešava sada. Svi znamo da je konkurs za direktora Javnog servisa, izmjenama zakona u zadnjem trenutku, bio namješten", kazao je predsjednik.

Ovim se Javni servis, kako navodi, dodatno stavlja podklasičnu političku kontrolu trenutne Vlade i parlamentarne većine.

"I sad vas pitam, je li to normalno? Jesu li se građani u Crnoj Gori borili za to? Jesu li promjene nakon 30. avgusta trebale da vrate Javni servis opet u ruke partijskih činovnika? Mislim da nisu. Ako bih ja posmatrao sve to sa strane, slikao se s ambasadorima, putovao po svijetu, onda bih i ja, na kraju krajeva, ćutanjem aminovao sve što se trenutno dešava u zemlji. To ne želim da radim. Građani su ti koji svakodnevno od mene traže da se uključim, i oni će suditi o svima nama, na ovim i na svakim drugim izborima. Demokratija je proces koji se uči i brani svakodnevno. Neko mora da brani demokratiju od mnogih ljudi u parlamentarnoj većini koji, nažalost, ne znaju ni "D" od demokratije.Kada ste već pomenuli izbor generalnog direktora Javnog servisa, da li mislite da je on na ovakav način održiv, s obzirom na to da se osam kandidata žalilo i da će se obratiti međunarodnim adresama? Očekujete li neku reakciju? Postoji li iko u Crnoj Gori ko smatra da izbor direktora RTCG-a nije bio namješten? Zakon su promijenili prije mjesec dana. Pričali su nam kako je pet godina radnog iskustva bolje nego deset. Da li razumijete kako se teze trenutno izvrću? Izmjene tog zakona u poslednjem trenutku parlamentarna većina je prodala javnosti kao dio IBAR zakona, što nije tačno", kazao je Milatović.

Osim ovog,kako kaže, imali smo još spornih Zakona, poput izmjena u vezi s Sudskim savjetom, gdje je došlo do klasičnog kršenja ustavnih normi.

"Naime, Ustav kaže da se Sudski savjet, koji bira i razrješava sudije, bira na mandat od četiri godine, a sada imate zakonski osnov da taj mandat može trajati šest godina. Ustav jasno kaže četiri godine, a vi onda u Skupštini donesete zakon koji kaže, eto, može biti šest. Ili, recimo, Zakon o unutrašnjim poslovima, gdje se izbor policajaca izvlači iz sistema i stavlja opet u rukeministra. Ranije smo imali vlast koja je, zajedno sa Evropskom komisijom i javnim konsultacijama, usvajala zakone, pa je problem bila implementacija. Sada imamo loše zakone. Nova parlamentarna većina dovela je do toga da su zakoni loši, a praksa još gora. Vraćamo se deset godina unazad u odnosu na ono što smo imali u prethodnom periodu", naveo je on.

Kako je kazao, "zamislite gdje smo sada".

"Kada razgovarate s građanima, naravno da žele da neko stane na političku crtu i da javno kaže ono što svi u Crnoj Gori znaju da je tačno. Sada imamo situaciju gdje neko urušava penzioni fond i sistem međugeneracijske solidarnosti. Bez ikakvih javnih rasprava i ozbiljnih analiza, predlažu da penzija, umjesto ekonomske kategorije, postane socijalna kategorija. Ovo je prvi korak ka tome da svako u Crnoj Gori za par godina prima istu penziju. Ako to građani ne razumiju i ako trenutno niko u Crnoj Gori nema hrabrosti da jasno kaže te stvari, onda smo uzalud trošili vrijeme", rekao je on.