Dok jedni smatraju da te teme uopšte nisu povezane i da predsjednik države može da izgubi povjerenje ako prekrši svoja zakonska i ustavna ovlašćenja, drugi ističu da ukoliko se pokaže da Milatović nema dovoljno podrške u Glavnom gradu tada njegova politička legitimnost kao predsjednika može biti dovedena u pitanje.

Podgorička izborna komisija ranije je potvrdila i listu "Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović". Riječ je o savezu Pokreta za Podgoricu, Građanskog pokreta URA i Pokreta za promjene, a nosilac liste je Luka Rakčević.

Profesorica na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović za naš portal ističe da je izvjesno je da ćemo, zbog sve većeg rasitnjavanja političke scene, nakon lokalnih izbora u Podgoricic imati sve manje većih partija koje mogu da budu ključni nosilac pregovora oko formiranja nove vlasti.

"Tako i novi politički akteri, među kojima je i Pokret za Podgoricu, tesko može ostvariti rezultat koji bi podrazumijevao veći broj odbornika. Međutim, bez obzira na to kakav rezultat ostvari, mislim da to ne može i ne treba dovesti u pitanje legitimitet njegove pozicije kao predsjednika države, odnosno ne može omogućiti preispitivanje podrške građana njemu kao predsjedniku. Prije svega, često se može zapaziti različit rezultat jedne partije na nacionalnom i na lokalnom nivou u kratkom vremenskom periodu, dok su izbori za predsjednika posebno karakteristični", kazala je naša sagovornica.

Đukanović navodi da je Milatović dobio mandat od građana na neposrednim izborima koji traje pet godina. 

"A iako se stav građana mijenja pa popularnost nekog političara oscilira, to ne znači da bi rezultat na nastupajućim izborima mogao da opravda preispitivanje podrške građana predsjedniku države. Uostalom, vjerujem da će rezultati izbora biti mnogo drugačiji u odnosu na aktuelno učešce partija u vlasti, pa bi to značilo preispitivanje pozicije svih ključnih nosilaca vlasti", rekla je Đukanović. 

Milatović je na predsjedničkim izborima prošle godine izabran za predsjednika Crne Gore.  

Politički analitičar Vojin Grubač kaže nam da učešće predsjednika Crne Gore na predstojećim, izuzetno važnim lokalnim izborima u Podgorici, gdje figuriše na čelu jedne izborne liste, predstavlja visokorizični politički potez.

"Reklo bi se da odlukama: brutalno besmislenog rušenja vlasti u Podgorici, kao i direktnog učešća na podgoričkim izborima, predsjednik države nije mudro i razumno učitao sve ulazne parametre rizika i posljedice koje mogu nastupiti zbog takvog političkog dejstva. Eventualni fijasko liste Jakova Milatovića na tim izborima direktno će udariti na legitimitet funkcije koju obavlja i doprinijeti neminovnom urušavanju njegove personalne političke težine. To sa sobom donosi krupne probleme, recimo da svako njegovo naredno obraćanje javnosti više neće imati težinu koju bi imalo kada bi se tretirao kao predsjednik svih građana Crne Gore", kazao je Grubač. 

Ustavom Crne Gore je propisano kada može prije vremena prestati mandat predsjednika države, dodaje.

"Razlog ne može biti neki loš rezultat na izborima gdje je predsjednik države učestvovao na nekoj izbornoj listi. Preciznije, eventualno lošim rezultatom u Podgorici, Milatović svakako ostaje legalni predsjednik Crne Gore, ali sa jako urušenim legitimitetom koji tu funkciju u velikoj mjeri obesmišljava. Suština funkcije predsjednika države je stalno balansiranje sa laganim prelazima i promišljenim reakcijama, koji garantuju povećavanje političkog uticaja što se u određenom momentu, ukoliko bi se desila lomna politička situacija moglo praktično realizovati. Kako Milatović nije u prethodnom periodu dobio na političkoj težini, niti je ovo vrijeme za direktna partijska dejstva na koja se odlučio, to njegovo učešće na podgoričkim izborima predstavlja avanturu kao posljedicu političkog neiskustva, a moguće i nepraktičnog političkog nestrpljenja", rekao je Grubač. 

Lokalni izbori u Podgorici biće održani 29. septembra. 

Novinar i analitičar Predrag Zečević ističe za RTCG da nakon eventualnog fijaska Milatovića na lokalnim izborima, otvorilo bi se ozbiljno pitanje njegove političke snage i podrške koju uživa kao predsjednik države.

"Iako lokalni izbori u Podgorici nijesu direktan pokazatelj podrške predsjedniku na državnom nivou, oni su svakako indikator šireg raspoloženja biračkog tijela. Ukoliko Milatović ne uspije mobilisati dovoljan broj glasača za svoju političku platformu i svog kandidata za gradonačelnika Luku Rakčevića, to bi moglo signalizirati krizu povjerenja u njegovu sposobnost da vodi državu. Međutim, sa aspekta legalnosti prijevremenih predsjedničkih izbora zna se zakonska procedura za rasposivanje istih, i ta procedura nema nikakve veze sa rezultatima lokalnih izbora. I naravno da bi predsjednik Milatović ostao na svojoj poziciji potpuno regularno", kazao je Zečević. 

Međutim, kako je dodao, sa aspekta političke legitimnosti i dobre političke prakse prijevremeni predsjednički izbori bi, u slučaju lošeg rezultaza, bili ne samo legitimno pitanje već i sredstvo za preispitivanje volje naroda.

"Ukoliko se pokaže da predsjednik Milatović nema dovoljno podrške u Glavnom gradu, tada njegova politička legitimnost (ne i legalnost) kao predsjednika može biti dovedena u pitanje, naročito u slučaju ako njegove liste ne ostvare dobar rezultat u seriji lokalnih izbora koji se očekuju na jesen. U političkom sistemu u kojem predsjednik mora biti simbol jedinstva, pad podrške na lokalnom nivou može signalizirati da je Milatović postao predsjednik bez stvarne podrške većine naroda. Naročito što je izabran sa podrškom od 222.000 birača što je najbolji rezultat u istoriji", zaključio je Zečević. 

Na predsjedničkim izborima prošle godine, Milatović je nakon dva kruga ubjedljivo savladao kandidata DPS Crne Gore Mila Đukanovića.  

Analitičar Stefan Đukić napominje da moguć loš rezultat Milatovićeve liste na lokalnim izborima i pitanje prave podrške predsjedniku države i raspisivanja prijevremenih predsjedničkih izbora nijesu povezane teme. 

"Ne, te teme uopšte nisu povezane. Predsjednik države može da izgubi povjerenje ako prekrši svoja zakonska i ustavna ovlašćenja, nije neko ko vodi dnevnu politiku i kome se može na taj način osporiti legitimitet. Jedino što bi u slučaju lošeg razloga izgubio je svojevrstan "zalet" za osnivanje sopstvene partije i značajnijeg uticaja na partijskom nebu Crne Gore. Tako da su gubici kao i dobici taktičko/strateške, a ne zakonske prirode", kazao je Đukić. 

Izborna komisija Glavnog grada potvrdila je svih 13 lista koje su prijavljene za učešće na lokalnim izborima u Podgorici.

Izborne liste predali su koalicija Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore, kao i koalicija “Za Budućnost Podgorice” koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Socijalistička narodna partija, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Slobodna Crna Gora i Prava Crna Gora.

Liste su predali koalicija „Za bolju Podgoricu Jakov Milatović“ koju čine Pokret za Podgoricu, Građanski pokret URA i Pokret za promjene, zatim Demokratska partija socijalista, Bošnjačka stranka.

Liste su predali i Stranka evropskog progresa, Evropski savez, koji čine Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija, Pokret Preokret, Pokret Naprijed, Podgorička lista, Crnogorska građanska akcija, Crnogorska evropska partija i Pokret podstanara Podgorica.

Izvor:RTCG