Istraživači kažu da su bili iznenađeni kada su otkrili da se bebina stolica može podijeliti na tri različita mikrobiološka profila, pri čemu se različita vrsta „pionirskih bakterija" nalazi u svakom od njih.

Jedna od njih, nazvana B. briv (B. breve) mogla bi pomoći bebama da maksimalno iskoriste hranljive sastojke u majčinom mlijeku i da se zaštite od infekcija, kažu preliminarna istraživanja.

Drugi tip bakterija može biti štetan i povećati rizik od infekcije kod beba, pokazuju rani radovi objavljeni u časopisu Prirodna mikrobiologija.

Postoje sve veći dokazi da mikrobiom kod ljudi, ekosistem od milion različitih mikroorganizama koji žive u našim crijevima, ima širok uticaj na naše zdravlje.

Ipak, malo je studija o sastavu mikrobioma bebe u periodu razvoja u prvih nekoliko mjeseci života.

Naučnici sa Velkom Sanger Instituta Univerziteta u Londonu i Birmingemu, proučavali su uzorak stolice od 1.288 zdravih beba rođenih u bolnicama u Velikoj Britaniji mlađih od mjesec dana.

Otkrili su da većina uzoraka spada u tri šire kategorije sa različitim dominantnim bakterijama.

Grupa bakterija B. breve i B. longum smatraju se korisnim.

Njihovi genetički profili sugerišu da mogu pomoći bebama da iskoriste hranljive sastojke u majčinom mlijeku.

Međutim, bakterija tipa E. faecalis, u nekim slučajevima mogu povećati rizik od infekcija, pokazuju preliminarna istraživanja.

Većina beba u studiji je bila potpuno ili djelimično dojena u prvih nekoliko nedelja života.

Međutim, istraživači kažu da na vrstu „pionirskih bakterija" u njihovim creijvima nije uticalo to da li je beba uzimala majčino ili adaptirano mlijeko.

Ipak, bebe čije su majke uzimale antibiotike tokom porođaja su bile sklonije prisustvu bakterije E. faecalis.

Još uvijek nije poznato da li ovo ima neki dugoročni uticaj na zdravlje.

I drugi faktori poput starosti, etničke pripadnosti i broja porođaja majke, takođe igraju ulogu u razvoju mikrobioma.

Radi se na utvrđivanju tačnog uticaja ovih mikroba na dugoročno zdravlje djece.

„Analizom genetičkih informacija na preko 1.200 beba, identifikovali smo tri 'pionirske bakterije' koje pokreću razvoj crevnog mikrobioma, što nam omogućava da ih grupišemo u profile.

„Mogućnost da vidimo sastav ovih ekosistema i kako se razlikuju je prvi korak u razvoju efikasne personalizovane terapije za podršku zdravom mikrobiomu", rekao je doktor Jan Sao sa Velkom Sanger instituta.

Doktor Ruairi Robertson, predavač na Univerzitetu Kvin Meri u Londonu iz oblasti nauka o mikrobiomima, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da je „ovo istraživanje značajno i da proširuje postojeće znanje o tome kako se crijevni mikrobiom formira u prvom mjesecu života".

„Dobili smo mnogo znanja u poslednjih nekoliko godina o tome kako porođaj i dojenje utiču na formiranje crijevnog mikrobioma i na razvijanje dječjih poremećaja poput astme i alergija.

„Međutim, ta znanja još uvijek nisu prevedena u efikasne terapije usmjerene na mikrobiom", dodao je.

Profesorka Luiza Keny sa Univerziteta u Liverpulu rekla je da su odluke o porođaju i dojenju „kompleksne i lične" i da ne postoji „jedan pristup koji odgovara svima" kada je riječ o najboljim opcijama.

„Još uvijek ne razumijemo u potpunosti kako način porođaja i različite metode ishrane utiču na razvoj mikrobioma i kakvog to efekta kasnije ima na zdravlje," rekla je.

„Zato je ovo istraživanje ključno," dodala je.

Ovo istraživanje je dio naučne studije UK Baby Biome, koju je finansirao Velkom i Velkom Sanger institut.

Jedan od autora, doktor Trevor Loulej je suosnivač kompanije koja radi na probioticima za odrasle, kao i istraživač u Velkom Sanger institutu.

Izvor BBC na srpskom