Komentarišući to što je u nazivu predizborne liste upravo ime Jakova Milatovića, Uljarević je istakla da, generalno, nazivi izbornih lista sa onima koji neće nakon tih izbora biti akteri u smislu neposrednog vršenja vlasti na nivou na kojem se lista takmiči, nije u duhu demokratije, iako, kako je kazala, kod nas nije izuzetak.

"Radi se o izabranom modelu vizualizacije političke platforme, a birači će pokazati da li je i koliko to imalo uticaja na njih", istakla je Uljarević.

Nema zabrana

Na pitanje da li šef države krši Ustav i zakon učešćem u kampanji, s obzirom na to da je predsjednik svih građana, Uljarević je odgovorila da se nigdje u Ustavu i zakonu predsjedniku države ne zabranjuje učešće u političkom životu i promovisanje političkog mišljenja i vizije, iako se, kako je rekla, taj narativ kod nas pokušava uspostaviti.

2Dodatno, predsjednik države ima najširi neposredni legitimitet, a to povlači i najveću odgovornost za kreiranje političke ambijenta. Činjenica je da ne možete sve građana i građanke uvijek zadovoljiti čak i ako biste ćutali, a lično mislim da je obaveza predsjednika da ima jasne političke stavove, pa i one koje je nekad neprijatno čuti, upravo zato što se samo tako stvara potrebna društveno-politička dinamika i prostor za progres", istakla je Uljarević.

Treba podsjetiti, kazala je, i da je izborni legitimitet koji nosi funkcija predsjednika u nesaglasju sa ovlašćenjima predsjednika, o čemu smo govorili i kad se posljednji put neustavno, kako se i dokazalo, mijenjao Zakon o predsjedniku.

"Dok se u nekoj perspektivi to ne promijeni, bilo sužavanjem izbornog legitimiteta predsjedniku, time što će biti biran u Skupštini a ne direktno, ili, pak, proširivanjem njegovih ovlašćenja, najmanje što predsjednik može, a i mora, jeste da pokuša biti balans u odnosu na druge grane vlasti, a što znači i da politički jasno istupa", istakla je Uljarević.

Na pitanje da li je Milatovićevo svakodnevno kritikovanje Vlade i vraćanje zakona na ponovno odlučivanje Skupštini javni interes ili neka vrsta osvete premijeru, Uljarević je rekla da je animozitet koji postoji između predsjednika države i predsjednika Vlade nesporan.

"Vjerujem da je do tog razlaza nekad bliskih partijskih saboraca, ali i prijatelja, kako je javnost sticala utisak, došlo na ličnoj osnovi. U međuvremenu se to pretvorilo u borbu između dva načina razmišljanja i dva pristupa vladavini", kazala je Uljarević.

Prema njenim riječima, činjenica je da je predsjednik većinu zakona, koji su bili u fokusu civilnog društva i zainteresovane stručne javnosti, vraćao Skupštini iz istih razloga iz kojih su i relevantno civilno društvo i stručna javnost kritikovali te zakonske tekstove.

2U tom kontekstu, javni je interes bio da se poslanicima da još jedna prilika da dobro promisle. Treba se stalno prisjećati, iako izgleda da takvi primjeri jedan drugi sustižu, prevarnog pristupa Vlade i Skupštine u predvečerje IBAR-a kada je riječ o Zakonu o RTCG, kojim se unaprijed i ponovo crtala pozicija Borisu Raoniću, višestruko nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG-a na koji je kredibilni dio NVO sektora oštro reagovao i predsjednik je taj zakon jednom, koliko su mu to ustavne mogućnosti dopuštale, vratio i javno bio na liniji komentara ovog dijela sektora", kazala je Uljarević.

Poručila je da je, takođe, slično bilo i sa, kako je kazala, podvalom parlamentarne većine, u saglasju sa Vladom, kad je riječ o ponovnom ustoličenju ministra prosvjete sa moćima biranja i razrješenja stotina direktora vaspitno-obrazovnih ustanova.

"Na dokazanu štetnost ovog modela je, takođe, opominjao civilni sektor i iz istih razloga ga predsjednik vratio, dok su „časno“ ćutali oni u parlamentarnoj većini koji su, između ostalog, dobili izbore i na obećanju da će ovaj model ukinuti", kazala je Uljarević.

Nema ulogu "fikusa“

Prema njenim riječima, ustavopisac nije predsjedniku namijenio ulogu „fikusa“.

2Na to ukazuje, između ostalog, i to što mu je povjerio moć suspenzivnog veta na zakonodavnu aktivnost Skupštine, koju on koristi u skladu sa tim okvirom u sistemu koji predviđa kontrolu i nadzor parlamentarne demokratije, iako to kod nas nije bilo često primijenjeno. Suviše dugo smo živjeli nezdravu harmoniju između svih grana vlasti u kojoj su ispod radara prolazile razne stvari, čije posljedice i danas plaćamo, pa bi i iz toga trebalo ponešto naučiti", istakla je Uljarević.

Kazala je da „ostaje žal što ni Spajić ni njegovi ministri, kao ni parlamentarna većina, ne mare za stavove onih koji drugačije misle od njih i što je nivo suštinskog dijaloga i inkluzivnosti, van onog što je trgovina među različitim partijama vlasti, danas na zabrinjavajuće niskom niovu“.

Na pitanje koliko otvoreni sukob Milatovića i Spajića šteti državi, Uljarević je kazala da nije dobro ako zvaničnici države imaju različite stavove o ključnim stvarima.

"Demokratija traži pluralizam, a taj pluralizam u onom demokratskom ozračju, na žalost, nije došao nakon 2020. godine. Dobili smo kvantitet, a to nije dovoljno za kvalitet demokratske konsolidacije. Nije dobro ako zvaničnici države imaju različite stavove oko ključnih stvari, jer to može biti zbunjujuće i za našu i međunarodnu javnost i nesumnjivo utiče na dinamiku demokratskih procesa. Ali, izgleda da je i to dio učenja demokratije koji moramo proći i kroz koji će se iskristalisati i ko je bio na ispravnijoj poziciji", dodala je Uljarević.