“Odluka da se te životinje vade, to je skandal. To je protivzakonito, i za to neko mora da odgovara. Ekshumaciju leševa, bilo ljudi, bilo životinja, ne može da naredi veterinarski inspektor, niti policijski inspektor u slučaju humanog leša. To može da naredi sud, ili tužilaštvo. I za ovo neko mora da odgovara”, rekao je on.

Smatra da nije tačno da  je bila riječ o hitnoj intervenciji, jer nije riječ o uginulim već eutaniziranim životinjama, koje su ako su bile na farmama dva mjeseca, mogle ostati na njima dok se ne pronađe adekvatna lokacija.
“Svako ko je studirao stočarstvo i veterinu, zna kako ide ta procedura, to se uči u školama,  osim ako nije kupio diplomu ili taj dan pobjegao sa časa. Ništa od tih mjera, koje su preporučene, po mom dubokom ubjeđenju, nijesu ispoštovane”, kazao je Mugoša.

Kod uginulih životinja od bakterijskih oboljenja, pojašnjava Mugoša, bakterije se na lešu sve više i više razmnožavaju, naročito ako se otkopavaju, i pitanje je, kako kaže, da li su ljudi koji su prebacivali leševe životinja bili adekvatno obučeni.

Pedeset eutanaziranihkrava, oboljelih od Kju groznice, prvo je nepropisno zakopano u Župi Nikšićkoj, a nakon protesta mještana, nadležni iz Opštine Nikšić su ponovo otkopali leševe krava i prevezli ih šleperom na drugu lokaciju.

Kju groznica je, podsjeća Mugoša, endemska bolest koja je došla u Crnu Goru prije petnaestak godina, i još dugo će postojati na ovim prostorima. Objašnjava da se ta bolest sanirala kad je stigla na prvo gazdinstvo, Crna Gora dans ne bi bila u ovakvoj situaciji.

“Kju groznica je zoonoza, koja može sa životinja preći na ljude, obolijevaju i ljudi i životinje. To je bolest od koje najčešće obolijevaju stočari i veterinari, oni ljudi koji se bave stokom. Vrlo, vrlo je rijetko da obolijevaju ljudi koji nemaju direktan kontakt sa životinjama”, rekao je Mugoša.

No, postoji mogućnost da se zaraze i oni koji nijesu u direktnom dodiru sa zaraženom stokom. Mugoša kaže da je baš zbog veoma neobično da su nadležne institucije tvrdile da ne može.

“Ne možete tvrditi da ne može, ako postoji, ipak, određeni rizik, da bolest pređe preko izlučevina, prije svega govorim o mlijeku. Ta šansa je veoma mala, tako da bih ja pozvao sve građane da ipak konzumiraju naše mliječne proizvode, uključujući tu i sir. Što se tiče mlijeka ono je definitivno termički obrađeno i nema nikakvih opasnosti. Što se tiče sireva, kod nas je, u Crnoj Gori, tradicija proizvodnje sireva od nekuvanog mlijeka, ili što bismo mi rekli, od nevarene varenike, i u tom slučaju postoji problem”, poručio je Mugoša.