Pisma je izdala letonska migraciona služba i upućena su bivšim državljanima Sovjetskog Saveza (uglavnom osobama starijim od 60 godina) koji su došli u Letoniju tokom sovjetske ere i, nakon što je Letonija povratila svoju nezavisnost, odlučili da ne dobiju letonski pasoš, već da uzmu rusko državljanstvo, piše Radio Slobodna Evropa. 

Letoncima nije dozvoljeno da imaju dvojno rusko državljanstvo.

2Nisam išla na kurseve jer jednostavno nemam novca…Svaka tri mjeseca primam penziju od 340 evra. I poslali su mi papir iz Rige da za ovo moram da platim 70 evra“, rekla je jedna žena koja govori ruski za Current Time ispred centra za testiranje jezika.

"Najvjerovatnije nisam prošao. Jednostavno sam odgovorio na neka pitanja. Ne postoji sfera komunikacije, nema mjesta za komunikaciju na letonskom“, rekao je stariji čovjek.

Godine 2022, nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, letonski parlament usvojio je izmjene i dopune zakona o migracijama. Sada, da bi produžili boravišnu dozvolu u Letoniji, vlasnici ruskih pasoša moraju da potvrde svoje znanje letonskog jezika na svakodnevnom razgovornom nivou.

Ali ovaj ispit nisu položili mnogi Rusi koji žive u Letoniji. Neki se žale da im je u njihovim godinama teško da nauče strani jezik, dok drugi to jednostavno odbijaju.

Prema različitim izvorima, više od hiljadu Rusa je palo na ispitu. Letonski zakon kaže da ako se ispit ne položi, letonska boravišna dozvola (uključujući i dozvole za stalni boravak) se poništava i osoba gubi mogućnost da legalno boravi u zemlji.

Tokom proteklih 12 mjeseci, Kancelarija za državljanstvo i migracije (PMLP) izdala je 63 naloga da takvi ljudi napuste Letoniju.

Letonski zvaničnici su prisilno deportovali ljude u devet slučajeva, dok su još 632 osobe koje nisu položile ispit samovoljno napustile zemlju i otišle u Rusiju, ne čekajući nalog PMLP-a.

Još hiljadu ljudi je trenutno u limbu: To su ljudi koji nikada nisu položili ispit iz jezika ili podnijeli dokumente za produženje boravišne dozvole u Letoniji.

PMLP čeka da im objasne razloge zašto to nisu učinili.

"Ljudi daju različita objašnjenja – na primjer, kažu da nisu dobili pisma od Službe za migracije. Ali, naravno, imamo potvrdu da su pisma upozorenja primljena“, rekla je Madara Puke, portparolka PMLP-a.

Dodala je:

"Ljudi kažu i da su vjerovali političarima koji su ih uvjeravali da će Ustavni sud donijeti pozitivnu odluku i da nova pravila neće uticati na njih. Mnogi su zaista do posljednjeg trenutka vjerovali da to neće uticati na njih, tako da ima mnogo izgovora .“

Prema zvaničnoj statistici iz 2024. godine, stanovnici Letonije sebe opisuju kao 63 procenta etničkih Letonaca, 23 procenta su Rusi, tri procenta Ukrajinci, tri procenta Bjelorusi i dva procenta Poljacu.

Ali prema zvaničnim podacima iz 2022. godine, 62 odsto stanovnika govorilo je letonski kod kuće, dok je 35 odsto govorilo ruski.

A kada je riječ o mišljenjima o invaziji Moskve na Ukrajinu, stavovi se u izvjesnoj mjeri dijele po etničkim linijama.

Prema nizu istraživanja u Letoniji tokom posljednje tri godine, najmanje 80 odsto govornika letonskog okrivilo je Rusiju za rat. Među onima koji govore ruski, taj broj je bio između 32 i 38 odsto.

Ali dok je Kremlj nastojao da predstavi manjine koje govore ruski u susjednim zemljama kao potlačene od većine, mnogi govornici ruskog jezika u Letoniji su se distancirali od agresije Kremlja.

Letonska partija Harmonija, koja predstavlja ljude koji govore ruski, nekada je smatrana proruskom i imala je veze sa vladajućom strankom Jedinstvena Rusija u Moskvi.

Ali stranka je osudila rusku invaziju na Ukrajinu, a jedan od njenih članova parlamenta, Boris Cilevics, rekao je za BBC:

"Moderna Rusija je apsolutno analogna politici nacističke Njemačke – jedina šansa za normalizaciju je vojni poraz za Rusiju“.

Prema PMLP-u, više od 85 odsto onih Rusa koji su potpali pod novi zakon već su završili sva potrebna dokumenta i ili su već položili ispit ili uče letonski i dobili su privremenu boravišnu dozvolu (važi do polaganja ispita).

Međutim, ruski državni mediji i propaganda su se bavili temom deportovanja onih koji su pali na ispitu i tvrdeći da su diskriminacija svih onih koji govore ruski. Ruski mediji više od godinu dana ponavljaju priče o Letoniji „nasilno deportujući penzionere koji govore ruski“.

Letonska vlada naglašava da u zemlji nema diskriminacije prema onima koji govore ruski: Letonija nameće potpuno iste jezičke zahtjeve svim strancima koji žele da dobiju boravišnu dozvolu. A izbacuju se i oni koji padnu na ispitu, a dolaze iz drugih zemalja.

„U Letoniji se svake godine izdaje mnogo naloga za iseljavanje. Postoji opšta procedura. Mislim da i ovde ne treba očekivati nikakav poseban tretman. Trenutno je jasno da su neki ljudi već otišli ranije, a da nisu reagovali ili kontaktirali Kancelariju za državljanstvo i migracije“, rekla je letonska premijerka Evika Silina.

Promjene zakona o migracijama u Letoniji pogodile su oko 25.000 ljudi.

Javna debata u zemlji dovela je do toga da je letonski parlament izmijenio zakon u septembru 2023: uslovi za jezik su ostali, ali je ljudima dato više vremena da nauče jezik i polože ispit. Ovo se odnosi na stanovnike zemlje koji su dobili rusko državljanstvo nakon maja 2003. godine, koji su već pokušali da polože test, ali nisu položili ispit, ili koji nisu pristupili ispitu iz valjanih razloga.

Uglavnom su to stariji ljudi sa zdravstvenim problemima i nižim mentalnim sposobnostima, dodala je novinarka Inga Springe.

"Mi sami kao država smo se ugušili ovim zakonom i ne znamo šta da radimo. Sada imamo 10.000 ljudi koji se uopšte nisu prijavili na ovaj ispit. Mnogi ljudi treba da ga ponovo polažu. A ako im je sada istekne prebivališna dozvola, jasno je da ih niko neće deportovati. Nemoguće je toliki broj ljudi proterati iz zemlje“, ocijenila je.

Grupna tužba je takođe podnijeta protiv jezičkih uslova u letonskom Ustavnom sudu, ali je on potvrdio da je jezik za ruske državljane obavezan.

"Državljanstvo je ozbiljan koncept. Pokazuje izbor koji je osoba napravila u vezi sa kojom državom izražava lojalnost i solidarnost“, rekao je Aldis Lavins, predsjednik Ustavnog suda.

Dodao je:

"Ovaj konkretan slučaj se odnosi na bivše građane Letonije i nedržavljane koji su odlučili da svoju lojalnost žele da povežu sa Ruskom Federacijom. To moramo razumjeti u trenutnoj geopolitičkoj situaciji, kada je Ruska Federacija pokrenula rat u Ukrajini i preuzima niz neprijateljskih akcija prema Letoniji. Uvođenjem takvog zahtjeva država obezbjeđuje mehanizam da ruski državljani koji ovde stalno borave ne predstavljaju prijetnju za letonsko društvo.“

U međuvremenu, ruske regionalne vlasti su izjavile da su spremne da prihvate deportovane iz Letonije govornike ruskog jezika.

Gubernator Pskova Mihail Vedernikov je već obećao da će region svakom deportovanom pružiti svu neophodnu pomoć:

"Centar za privremeni smještaj je praktično spreman“, naveo je on.