Sedamdeset godina nakon što je prvi put vodio emisiju o divljim životinjama, ser Dejvid Atenboro je savršeno svjestan uticaja koji one mogu da izvrše.

„Svijet bi bio u mnogo, mnogo goroj situaciji sada da nije bilo prikazivanja prirodnjačkih emisija", kaže on.

„Za ljude je to predstavljalo izvor fascinacije, ljepote i interesovanja, i to je postalo ključno za staranje o svijetu."

U septembru 2024. godine, BBC obilježava 90 godina emitovanja iz Bristola.

Razgovarali smo ekskluzivno sa ser Dejvidom, koji je vodio brojne emisije snimane u Prirodnjačkoj jedinici BBC-ja Bristol, kažu iz BBC-ja.
Kad je započela ser Dejvidova emiterska karijera 1954. godine, samo je 3,2 miliona ljudi imalo dozvolu za televizore u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Cilj emisija kao što je Zoološka potraga bio je bukvalno da tim izađe i hvata životinje za kolekcije u zoološkim vrtovima, što je bila prihvaćena praksa u ono vrijeme.

Sada sve emisije ser Dejvida nose snažnu poruku - da je svijet prirode u opasnosti mnogo više nego ikad pijre.

„Ljudi su svjesni problema konzervacije na način koji nije bio moguć prije emitovanja", kaže on.

„Ugroženost u kojoj se prirodnjački svijet trenutno nalazi, to je nešto čega su ljudi savršeno svjesni širom svijeta."

„Ne gledate prirodnjačke emisije, nadam se, zato što mislite da će sve biti dobro po prirodni svijet; činite to zato što je hipnotički zanimljivo, komplikovano, i lijepo."

„Svijest ljudi koja postoji širom svijeta o šteti nastaloj po životnu sredinu, to je sve zbog prirodnjaštva", dodaje on.

Veza Bristola sa emisijama o divljim životinjama datira još od sredine četrdesetih, kad je Prirodnjaka snimao Dezmond Hokins u Mjesnoj zajednici u gradu.

„Dezmond je bio kralj emisija o svijetu prirode i ostvareni prirodnjak", kaže ser Dejvid.

Deset godina kasnije, 1955. godine, u serijalu o divljim životinjama Vidi, koji je vodio Piter Skot, pojavio se pionirski njemački filmadžija Hajnc Silman, prva osoba koja je snimila unutrašnjost detlićevog gnijezda.

„To je bilo senzacionalno, svi u Britaniji su bili oduševljeni, i zato što je postojala samo jedna televizijska mreža, samo biste o tome pričali na autobuskom stajalištu kad biste išli na posao", prisjeća se ser Dejvid.

Telefonska centrala u studijima u Lajm Grouvu se usijala od poziva gledalaca koji su zvali da saznaju nešto više, a to je dalo BBC-ju podstrek da osnuje Prirodnjačku jedinicu u Bristolu 1957. godine.

'Emisije o zelenoj sluzi'
Godine 1979, ser Dejvid je vodio Život na Zemlji, revolucionarnu televizijsku emisiju snimanu u Bristolu, koja je imala oko 15 miliona gledalaca.

„Bristol je naveo svijet da bude otvoren po ovom pitanju", kaže on.

„On je započeo to sa radijom, a kad je stigla televizija, Piter Skot i Dezmond Hokins su samo nastavili tu tradiciju.

„Druga velika mega sila u emiterskom svijetu bile su Sjedinjene Američke Države, a sedamdesetih, tamošnji gledaoci su vjerovali da su prirodnjaštvo samo lavovi koji jure antilope.

„Bristolske emisije su ih naučile da termiti mogu da budu jednako zanimljivi.

„Kad smo prvi put počeli da sakupljamo pretplatu da bismo finansirali planove koje sam imao, sjećam se da sam napravio grešku da to predložim glavešini američke mreže.

„Izložio sam vrlo elokventno kako bi emisija govorila o istoriji života od mikroskopskih početaka, a rukovodilac se okrenuo ka meni i rekao: 'Mislite da će govoriti o zelenoj sluzi?'

„Odgovorio sam sa 'manje-više', ali smo na kraju uspjeli da prodamo priču."
Emisije ser Dejvida su od snimaka na 16-milimetarskoj traci sa kamerama na navijanje 1954. godine stigle do ultra visoke rezolucije od 4k iz današnjih dana.

Dok je snimao Zoološku potragu, kamere bi radile samo oko 40 sekundi prije nego što bi istekao motor na navijanje.
Današnja oprema može da uhvati život u divljini kao nikad do sada
Danas filmadžije sakupljaju stotine sati snimaka samo da bi uhvatile jedan poseban trenutak koji može da traje svega nekoliko sekundi.

„Kad smo počinjali, filmski svijet iz Londona bio je veoma podrugljivi prema traci od 16 milimetara, zvali su je 'pertla za čizme'.

„Nismo mogli da snimamo na 35 milimetara zato što nismo mogli da vucaramo unaokolo sa sobom te ogromne velike kamere.

„Skoro svake godine, dobijali bismo bolje uslove. Filmska traka je postajala sve manja, a oprema za snimanje je postajala osjetljivija."

„Pokušao sam da snimim orangutane, a oni ne rade apsolutno ništa - samo sjede na drveću i veoma ih je teško spaziti.

„Sad samo naiđe dron i vi možete da snimite stvari koje nikad ne biste mogli da vidite sa zemlje", kaže ser Dejvid.
Ser Dejvidu je dodijeljena Nagrada slobode grada Bristola 2013. godine, u znak njegove veze sa emisijama koje je tamo snimao.

Zamalo je postao stanovnika Bristola, ali su se umiješali porodični život i pritisak na poslu.

„Godine 1955, rečeno mi je da će me postaviti za šefa Prirodnjačke jedinice u Bristolu, a ja sam rekao da bih više volio da to ne radim, jer sam upravo kupio kuću u Londonu, a moj sin i ćerka su počeli da idu u škole tamo."

„Takođe sam bio zadužen za premijerske prenose sa Entonijem Idnom, što me nimalo nije zanimalo, ali sam svejedno imao tu obavezu.

„Da se desilo tri godine ranije, vjerovatno bih otišao.

„Uvijek je velika sreća posjetiti Bristol, grad ima regionalnu ličnost.

„Ako ste emiter, naročito prirodnjački emiter, nigde na svijetu vam nije kao u Bristolu."
U 98. godini, ser Dejvidova sledeća emisija je sedmodjelni serijal po imenu Azija, koja će premijeru imati pred kraj 2024. godine.

Ali uprkos svjetskom poštovanju koje mu je donijela njegova karijera, on ostaje veoma skroman po pitanju uloge koju ima u emisijama koje vodi.

„Daju mi se ogromne zasluge za stvari koje nemaju nikakve veze sa mnom, zato što ja izgovaram riječi a to je najlakši dio posla u čitavoj ovoj ekipi", kaže on.

„Mnogo ljudi misli da je moj posao da snimam emisije, da radim sa kamerom, da planiram putovanja i da primenjujem stručno znanje, dok je sve to zapravo dio tima.

„Ljudi su svjesni problema konzervacije na način koji ne bi bio moguć bez tih emisija, a BBC može da tvrdi da smo predvodnici u tome", dodaje on.