U nju vjeruje oko petina stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva, dok sedam odsto Britanaca tvrdi da je vidjelo bar jedan neidentifikovan leteći objekat (NLO).

Cifre su još veće u Sjedinjenim Američkim Državama i ne prestaju da rastu.

Broj onih koji vjeruju u posjetu vanzemaljaca porastao je sa 20 na 34 odsto u periodu od 1996. do 2022. godine.

Oko 24 odsto Amerikanaca tvrdi da je vidjelo bar jedan NLO.
Vjerovanja su paradoksalna, pošto nema jasnih dokaza da vanzemaljci zapravo postoje.

S obzirom na ogromne udaljenosti među zvjezdanim sistemima, djeluje čudno da o njima saznajemo samo na osnovu posjete.

Dokazi o prisustvu vanzemaljaca vjerovatnije će pružiti signali sa udaljenijih planeta.Vjerovanje u vanzemaljske posjete više nije rijetkost već široko rasprostranjeni društveni problem, teza je koju sam i ranije iznio u tekstu, objavljenom u zborniku radova Međunarodne astronomske unije.

To je dostiglo takve razmjere da političari, bar u Sjedinjenim Američkim Državama, osjećaju da moraju da odgovore.

Pentagonovo objavljivanje informacija o navodnim neidentifikovanim anomalijskim pojavama (UAP umesto NLO) izazvalo je veliko interesovanje i kod republikanaca i kod demokrata.

Obje strane se oslanjaju na poznate anti-elitne floskule poput ideje da vojska i privatne kompanije skrivaju duboku istinu o posjetama vanzemaljaca.

Ideja zataškavanja
Primjetno je i da sve više ljudi vjeruje da je posjeta vanzemaljskih bića zataškavana.

Istraživanje organizacije Galup iz 2019. godine pokazalo je da 68 odsto Amerikanaca vjeruje da „vlasti znaju mnogo više o NLO nego što govore".

Ovaj trend ne prestaje da se širi.

Džimi Karter je tokom kampanje za predsjedničke izbore, 1976. godine, obećao da će objaviti dokumenta o posjeti vanzemaljaca.

Nekoliko godina ranije i sam je tvrdio da je vidio jednog od njih.

Najjednostavnije objašnjenje je da je Karter vjerovatno vidio Veneru.

I Hilari Klinton, bivša američka sekretarka za bezbjednost, govorila je tokom kampanje za predsjedničke izbore 2016. godine, da i „ona želi da otvori Pentagonova dokumenta koliko bude u mogućnosti".

Njen tadašnji protivnik Donald Tramp, koji je na tim izvorima i pobijedio, rekao je da će morati da „razmisli" da li je moguće skinuti znak povjerljivo sa Rozvelove dokumentacije (što se odnosi na čuveni navodni pad NLO-a i pronalaženje vanzemaljskih tijela).

Bil Klinton, bivši američki predsjednik, tvrdio je da je poslao Džona Podesta, njegovog šefa osoblja, da posjeti Oblast 51, vojnu bazu za koju teoretičari zavjere tvrde da se u njoj od 1947. godine proučavaju ostaci sa mjesta vanzemaljskog pada u gradu Rozvel.

Treba pomenuti da je Podesta dugogodišnji poklonik teorija o NLO-ovima.

Najistaknutiji zagovornik objelodanjivanja dokumenata bio je demokratski lider u Senatu Čak Šumer.

Njegov predlog zakona o otkrivanju neidentifikovanih anomalijskih pojava (UAP) iz 2023. kosponzorisala su tri republikanska senatora.

Djelove izvještaja Pentagon je počeo da otkriva u ranim fazama mandataa Džozefa Bajdena.

Zaključak izvještaja je da se uglavnom radilo o običnim objektima porijeklom sa Zemlje i da „nema dokaza" da se američka vlada susrela sa vanzemaljskim životom.

Ali ideja o postojanju NLO-a i dalje lebdi u vazduhu.

Društveni problem
Paralelno su se razvijale i teorije zavjere, koje bi mogle da poljuljaju povjerenje u demokratske institucije.

Bilo je šaljivih poziva na juriš na Oblat 51, ali posle napada na Kapitol hil 2021, posle predsjedničkih izbora, to sada djeluje „poprilično opasno".

Sve više teorija o NLO-ima i UAP-ima može da utiče na naučne discipline koje se bave pronalaženjem mikrobnog vanzemaljskog života.

Astrobiologija, nauka koja se bavi ovim pitanjima, ima znatno slabiji marketing od ufologije.

Na Jutjub kanalu Histori, djelimično u vlasništvu Diznija, redovno se prikazuju emisije o „drevnim vanzemaljcima".

Do sada je emitovano 20 sezona, a kanal ima 13,8 miliona pretplatnika.

Kanal astrobiologije Američke svemirske agencije (NASA) ima svega 20.000 pratilaca.

Pravu nauku nadmašuje zabava upakovana tako da djeluje kao da su činjenice.

Prijetnja domorodačkim narodima
Teorije o posjeti vanzemaljaca istoriju potencijalno mogu da ugroze istoriju i mitologiju domorodačkih naroda. Prvi znaci toga prmjetni su u naučnofantastičnoj priči „Eksplozija: priča jedne hipoteze" Aleksandra Kazanceva iz 1946. godine.U radu je predstavljen udar meteorita Tunguska iz 1908. godine, kao eksplozija motora vanzemaljskog svemirskog broda nalik Nagasakiju.U Kazancevovoj priči, preživljava džinovska žena obdarena posebnim moćima iscjeljenja, zbog čega je domorodočka zajednica Evenki usvaja kao šamanku. NASA i astronomija podržavaju inicijative poput Nejtiv skajvočersa, koje su osmislile domorodačke zajednice Ojibva i Lakota, kako bi osigurale opstanak priča o zvijezdama.

Postoji čitav niz studija koji se bavio ovom temom.

Ufolozi često kombinuju istinske domorodačke priče o životu koji dolazi sa neba sa izmišljenim pričama o NLO-ima, upakovanim kao da je potisnuta istorija.

Ali savremeni narativi o posjeti vanzemaljskih bića ne šire domorodačke zajednice.

To je djelimično odgovor na evropske teorije zavjere o razornom rasizmu kojim se objašnjava kako su složene urbane civilizacije postojale na mjestima poput Južne Amerike i prije evropske kolonizacije.Ako se posmtra iz ugla kontrakulture iz 1960-ih, priče o posjeti vanzemaljaca nastale su kako bi se domorodačke zajednice predstavile kao posrednici napredne tehnologije.

U jednom trenutku se vjerovalo i da je svaka autohtona civilizacija bila Vakanda, izmišljena zemlja, koja se pojavljuje u američkim stripovima koje je objavio Marvel.

Teorije o posjeti vanzemaljaca imaju tendenciju da zamijene domorodačke priče o nebu i zemlji.

I to nije problem samo za autohtone zajednice koje se bore da nastave autentičnu tradiciju, već se ugrožava i naše razumijevanje prošlosti.

Malo toga znamo o našim udaljenim precima, usled nedostataka podataka i materijala.

Vjerovanje u posjetu vanzemaljaca više nije samo zabavno nagađanje, već može da ima stvarne i štetne posledice.

Izvor BBC na srpskom