Kako je navedeno, određeno mu je policijsko zadržavanje i biće priveden u ODT uz prijavu za krivično djelo primanje mita.

Prema navodima RTCG, riječ je o početku šire akcije i očekuje se da bude još uhapšenih iz Uprave za šume PJ Berane.

Vukanića je za čelnika PJ Berane imenovao direktor Uprave za šume Miloš Rajković, prije samo nekoliko mjeseci, umjesto Živka Tomovića koji je premješten u Upravu za inspekcijske poslove gdje je upućen na obuku za šumarskog inspektora.

Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, policija provjerava sumnje da je uhapšeni načelnik PJ Berane primio mito da vrati na posao suspendovanog radnika Uprave, a provjerava se i kako je u nekoliko navrata nestala građa, odnosno trupci koji su ovoj područnoj jedinici bili povjereni na čuvanje do utvrđivanja porijekla.

Na pitanje da prokomentariše hapšenje kadra koji je on nedavno postavio, Rajković je juče Pobjedi kazao da pozdravlja i podržava ,,svaku akciju koja je usmjerena na borbu protiv ekološkog kriminala“.

- Nadam se da će biti procesuirani i oni koje sam ovih dana suspendovao zbog nezakonitih radnji – kazao je Rajković.

Informacija o hapšenju Vukanića nije objavljena na sajtu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore, ali jeste suspenzija lugara zaduženog za doznačavanje stabala.

Rajković je juče ocijenio da zaštita šuma nosi svakodnevne izazove i da je to težak proces.

Rad državnih organa pod lupom DRI

Što su konkretno državni organi preduzeli, ili su bili dužni da preduzmu tokom minule tri godine kako bi se šume zaštitile od bespravne sječe – ključna su pitanja u okviru predmeta kontrole koju je na ovu temu početkom godine pokrenula i Državna revizorska institucija.

Kako je Pobjedi tada potvrdio senator Državne revizorske institucije dr Branislav Radulović, revizija obuhvata postupanje državnih organa u razdoblju 2021-2024. godine.

Cilj revizije je da se utvrdi uspješnost učinaka u borbi protiv bespravne sječe u nekoliko Vladinih resora: Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Takođe, kontrolom su, kako je naveo Radulović, obuhvaćeni Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, Uprava prihoda i carina, Uprava za inspekcijske poslove, Agencija za zaštitu životne sredine i Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore.

– S obzirom na to da se Crna Gora u posljednje vrijeme susrijeće sa sve češćim pojavama bespravne sječe šuma, revizijom bi se definisale preporuke za kompleksniji pristup rješavanju navedenih problema – kazao je Radulović.

Porazna statistika 

U kojoj mjeri ne postoji adekvatan odgovor pravosuđa na potrebu zaštite životne sredine, posebno sprečavanja bespravne sječe, svjedoče i podaci o krivičnim djelima i pravosudni epilozi u statistikama predmeta.

Na osnovu podataka osnovnih tužilaštava na sjeveru zemlje uočava se da se najveći broj prijava u kontinuitetu vodi po ,,nepoznatom počiniocu“, (računajući zaostale iz ranijeg perioda na stotine prijava svake godine), a uporedo veliki broj slučajeva bude odbačen zbog zastarjelosti.

Polovičan je učinak i po pitanju prijava „po poznatom učiniocu“ krivičnog djela, tako da, kada se sve zbroji, minoran broj primjera bespravne sječe uopšte završi osuđujućom kaznom, dok primjeri pustošenja šumskog područja nijesu evidentirani

U izvještaju Osnovnog tužilaštva u Beranama ukazuje se da još ima primjera krivičnih prijava za zloupotrebu službenog položaja koje ni nakon šest godina nijesu dobile sudski epilog.

– U radu ovog tužilaštva nalaze se i predmeti iz 2018. i 2019. godine, formirani na osnovu prijave za krivična djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZ i nesavjestan rad u službi iz člana 417 KZ-a koja su učinjena od strane službenika Uprave za šume povodom kojih su podneseni optužni prijedlozi Osnovnom sudu u Beranama, ali prvostepena presuda nije donijeta – navodi se u izvještaju ODT-a.

Dodaje se da su u drugim slučajevima prijave za zloupotrebe položaja ili nesavjesnog rada u službi rezultirale oslobađajućim presudama koje su donijete primjenom principa in dubio pro reo, koji znači da u slučaju dileme presuda ide u korist - optuženog

Otežavajuća sudska praksa 

Neka od osnovnih tužilaštava u martu ove godine ukazala su na faktore koji utiču na neadekvatno procesuiranje slučajeva šumske krađe ili drugih oblika bespravne sječe.

Tako se u izvještaju Osnovnog državnog tužilaštva Kolašin, koje je upućeno Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, ističe da je ranije ukazano Upravi za gazdovanje šumama da se mora blagovremeno obavijestiti Uprava policije kako bi slučajevi šumskih krađa bili adekvatno istraženi i procesuirani.

Ističe se da je sada taj problem prevaziđen, dok je sa inspekcijom za šumarstvo postignut dogovor da sva postupanja u kojima se utvrdi postojanje indicije o počinjenom krivičnom djelu – budu predmet rada tužioca.

Ukazano je da i sudska praksa otežava procesuiranje bespravne sječe, jer se traži hvatanje kradljivaca šume na djelu.

Zato je iz ODT Kolašin ocijenjeno da je potrebna izmjena krivičnog zakonodavstva jer se ,,iz postupanja sudova zaključuje da se krivično djelo šumska krađa efikasno dokazuje jedino u situaciji kada je izvršilac djela zatečen na mjestu izvršenja“.

 

Izvor: Pobjeda